10:12 / 20.09.2018.

Autor: S.S./D.K./B.S.LJ./HRT

Što donosi porezna reforma?

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Foto: Robert Anic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Treći krug porezne reforme i devet izmjena zakona donijet će dodatna rasterećenja građanima i poduzetnicima, tvrdi premijer Andrej Plenković.
Vlada je na sjednici predstavila paket poreznih izmjena koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine. Ključne izmjene odnose se na smanjivanje PDV-a za skupinu prehrambenih proizvoda, ukidanje dijela doprinosa te podizanje praga za oporezivanje po najvišoj stopi. Kao što se i najavljivalo, opća stopa PDV-a neće se mijenjati.

Treći krug porezne reforme i devet izmjena zakona donijet će dodatna rasterećenja građanima i poduzetnicima, tvrdi premijer Andrej Plenković.

"Pažljivo smo odvagali kako pristupiti smanjivanju PDV-a. Opcija za koju smo se u ovom trenutku odlučili - da se smanji opća stopa PDV-a s 25 na 13% za one proizvode koji su izuzetno važni najvećem dijelu hrvatskog društva", objasnio je premijer. Misli pritom na svježe meso i ribu, voće, povrće, pelene, jaja i živu stoku. To bi trebalo spustiti maloprodajne cijene tih proizvoda.

"Trgovci, i svi oni koji su u ovom segmentu, sigurno da ne mogu ignorirati jednu ovako značajnu promjenu, jer ovdje ne govorimo o korekciji PDV-a za 1 ili 2 postotna boda, nego govorimo praktički o prepolavljanju", kaže Zdravko Marić, ministar financija.

Trošak za poslodavce trebao bi biti niži, jer se predlaže ukidanje doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, no istodobno se zbog velikih dugova predlaže povećanje doprinosa za zdravstvo s 15 na 16,5%.

"Mi ovaj ukupni iznos od 17,2 smanjujemo na 16,5. Dakle, rasterećenje od 0,7%, što je u prijevodu za poslodavce smanjivanje troška i povećanje raspoloživih sredstava za preko 900 milijuna kuna", objašnjava Marić.

Građani s višim primanjima trebali bi profitirati od činjenice da će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada.

Marić tvrdi da će učinci porezne reforme zdravstvu koje grca u dugovima donijeti milijardu i 350 milijuna kuna, a određeni učinci trebali bi se vidjeti i na tržištu nekretnina, jer će se porez na promet od Nove godine smanjiti s 4 na 3%.

Cilj je napraviti porezni sustav koji bi trebao biti jednostavniji i predvidljiviji za građane i poduzetnike. To bi u konačnici značilo stabilniji i konkurentniji sustav koji bi donio lakši život i za građane i za poduzetnike, ali i privukao strane investicije, što bi Hrvatsku učinilo konkurentnijom.

Sljedeće godine trebali bismo jeftinije plaćati niz proizvoda jer je Vlada nakon analize zaključila da se kao efekt na cjelokupno gospodarstvo više isplati sniziti stopu PDV-a na određene proizvode s 25 na 13%, nego smanjiti opću stopu PDV-a s 25 na 24%, jer efekt nije isti. Nadaju se da će trgovci shvatiti poruku Vlade  i smanjiti cijene te tako postati konkurentniji.

S druge strane, poslodavcima se ide na ruku tako što se ukidaju određeni doprinosi. Pokušava im se olakšati poslovanje, no ono si se već danas oglasili, kažu da Vladine mjere nisu dovoljne da bi oni jednostavnije i jeftinije poslovali. S obzirom na to da smo došli do kritične točke da radnicima treba povećati plaće kako bi ih se zadržalo u Hrvatskoj, zato treba više smanjiti troškove poslovanja.



Dramatični apel poslodavaca

Upravo na dan kada je Vlada predstavljala porezne izmjene, poslodavci su uputili dramatičnu poruku. Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja ustvrdila je da s dva zakona neće ništa riješiti i da naše gospodarstvo neminovno tone. "Posla ima više nego ikad, nemamo ih gospodo s kim odraditi, bazen je ispražnjen!", poručila je.

Iako poslodavci povećavaju plaće (što, tvrde, ugrožava poslovne rezultate) te investiraju u budućnost tvrtki - to je nedovoljno. Zbog toga traže porezna rasterećenja.

"Da se omogući topli obrok radnicima, koji poslodavci TO mogu. Da to bude tretirano neoporezivo za radnike, odnosno oporezivo kao trošak poslovanja, prijevoz... To su sve mjere koje mogu pomoći u mnogim sektorima, da se trošak poslovanja smanji, a ne utječe na državni proračun", poručio je Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Unatoč odobrenim kvotama, nema tko raditi, kažu. Domaći se radnici iseljavaju, strani ne žele doći, a odluke se donose presporo. "Šest mjeseci analiziramo, šest mjeseci sintetiziramo, a onda se šest mjeseci dogovaramo jesu li odluke politički oportune. To je za nas poduzetnike neprihvatljivo", kaže Franjo Turek iz Metalske industrije Varaždin d.d.

Prave reforme, ističu, nisu još ni pokrenute. "Ovo što je najavljeno to nisu reforme, to su određene promjene. S time niti ćemo zadržati radnike niti ćemo povećati plaće", poručuje predsjednica HUP-a.

Traže hitnu reformu javne i lokalne uprave. Tihomir Premužak iz Vetropack straže kaže da treba "taknuti konačno u reformu zdravstvenog sustava i svih ostalih bolesti našeg društva". "Bez rješenja toga buktinja će i dalje ostati, a mi ćemo govoriti samo o gašenjima ovih požara na periferiji s kanticama", poručio je.

Dosta im je, dodaje Deranja, svih propuštenih godina, prilika i upozoravanja: "Pa evo samo za kraj poručujem: Probajte si zamisliti da donesemo odluku da ćemo bojkotirati sve uplate prema državi i lokalnoj samoupravi za mjesec-dva i platiti kamatu na zakašnjenje. Koji kolaps će nastati u državi?".

Krajnje je vrijeme, poručuje, da ih Vlada napokon shvati ozbiljno, kao partnere bez kojih nema ni proračuna ni mirovina. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!