Što je spolni odnos bez pristanka, a što silovanje?

17.09.2019.

08:47

Autor: M.Š./HRT

default error photo
Od petka su u javnom savjetovanju izmjene triju zakona kojima se bolje regulira kažnjavanje nasilja u obitelji.
Od petka su u javnom savjetovanju izmjene triju zakona kojima se bolje regulira kažnjavanje nasilja u obitelji.

Koliko će žrtvama pomoći prijedlog da se ubuduće svaka primjena fizičke sile nakon koje nastane ozljeda tretira isključivo kao kazneno djelo? Kako osigurati da sudovi ne izriču samo minimalne kazne u tim slučajevima? Kako spriječiti odugovlačenje postupaka?

Podignuti minimumi kod silovanja

To su samo neka od pitanja na koja su u emisiji "U mreži Prvog" odgovarale pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, sutkinja Lana Peto Kujundžić te odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.

- Nasilje u obitelji zapravo je teško kršenje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. To je i oblik diskriminacije. Susreli smo se s inicijativom #Spasime te ušli u određene izmjene zakona. I stručna javnost i javnost općenito dat će svoje prijedloge tijekom javnog savjetovanja. Kazneni zakon i Zakon o zaštiti obitelji se mijenja te ćemo imati teže kažnjavanje. Kod, primjerice, silovanja podignuli smo minimume. Sada je kazna od 3 do 10 godina, ističe pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić te dodaje da su htjeli poslati poruku društvu da se nasilje jednostavno neće tolerirati, da će se strože kažnjavati.

Veći fokus na žrtvu

- Ovo je pomak naprijed, ističe sutkinja Lana Peto Kujundžić, dodajući da se "polako ide prema tome da žrtva dolazi u fokus, dok je on prije bio usmjeren na počinitelja". Komentirala je i percepciju u javnosti da se uvijek izriču minimalne kazne.

- Kao dugogodišnji sudac mogu reći da smo uvijek bili okrenuti prema počinitelju. Nismo toliko imali fokus na žrtvu. To me raduje kada ćemo donositi sankcije da ćemo se fokusirati na žrtvu. No neka istraživanja govore da je žrtvama od same visine kazne važnije da počinitelj ne ponovi to djelo. Sigurnosne mjere, liječenje, promjena ponašanja... Ne mislim da će "penalni modalitet" učiniti da nemamo ponavljanje djela. Mislim da će ove promjene dovesti do toga da žrtva ima veći dignitet. Razlika je doći na kazneni ili prekršajni sud.

Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić ističe da je riječ o promjeni u pozitivnom smjeru.

- Imamo situacije dugotrajne patnje, a ono bi, prema mojem mišljenju, trebalo uključivati i elemente fizičkog nasilja iako nema ozljeda. Ovdje bi ipak trebalo govoriti o kaznenom djelu. To bi trebalo biti sada obuhvaćeno boljom formulacijom zakona.

Što je spolni odnos bez pristanka, a što silovanje?

Dodaje da je i žrtvama teško objasniti razliku između dva kaznena djela, gdje se razlikuje visina propisane zatvorske kazne. Naime, imamo slučajeve spolnog odnosa bez pristanka, a postoji i silovanje, koje se teže kažnjava.

- Mene muči jesmo li dovoljno objasnili razliku ljudima. Što zapravo znači bludna radnja? Ostavili smo stvari "fluidne". Kada dođe običan građanin, teško mu je to objasniti što se iza toga krije. Nijemci kažu da kazneni zakon nije napisan za suce i tužitelje, već za građane da si mogu pronaći kako se ne smije ponašati, ističe sutkinja Lana Peto Kujundžić.

- Odnos bez pristanka znači, primjerice, kada žena padne u nesvijest ili je bolesna. Žena doživi prometnu nesreću i leži bez svijesti. Žena se opije, u alkoholiziranom je stanju i bez svijesti. Dođe netko i izvrši spolni odnos. Je li to benignije od onoga "da sam došao i rekao, ako mi ne daš, ja ću nešto učiniti tvojoj djeci"? Dakle, to je tretirano kao prijetnja. Trebamo se zapitati što je to zlouporaba položaja. Ja sam imala žrtve koje su rekle da su bile preplavljene strahom. Vidjele su da je on spreman na sve te nisu više znale što napraviti. Nisu vikale, govorile, branile se. Bile su skamenjene pa je praktično njegov spolni odnošaj, spolni odnošaj bez pristanka. Ali sve ovo što sam opisala, za mene su to silovanja, kaže sutkinja Lana Peto Kujundžić.

- Ima mnogo slučajeva silovanja u braku, a koji su svi bili tretirani kao spolni odnošaj bez pristanka, ističe odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.

- Svi ti slučajevi imali su inkriminaciju spolnog odnosa bez pristanka s minimalnim kaznama. Svakako je dobar smjer obuhvatiti sve protupravne oblike ponašanja u jednom kaznenom djelu uz savršeniju definiciju članka 1. spolnog odnosa bez pristanka.

Pomoćnica ministra Vedrana Šimundža-Nikolić kaže da je kod silovanja riječ o napadu na život i tijelo osobe.

- U svim drugim slučajevima ne radi se o napadu na život i tijelo osobe, nego na druge okolnosti. Mi ćemo razmotriti hoćemo ili mijenjati ili pooštriti sankcije. Uravnati pretpostavljam da ne smijemo i nećemo.

- Važno je osvijestiti da onoga trenutka kada sklapamo brak, mi nismo pristali biti "predmet" bračnom drugu te je dobro da je hrvatsko zakonodavstvo kriminaliziralo silovanje u braku, dodaje sutkinja Lana Peto Kujundžić.

U emisiji se govorilo i o slučaju Damira Škare.

- Mi moramo raditi na stvaranju opće atmosfere koja će biti takva da žrtva ne trpi sram, poniženje te da nema osjećaje koji dovode do neprijavljivanja kaznenih djela, dodala je Bezbradica Jelavić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!