Što nas očekuje u godini na vratima?

30.12.2022.

09:43

Autor: Poligraf/HR//HRT/I.B

Što nas očekuje u godini na vratima?

Što nas očekuje u godini na vratima?

Foto: Poligraf / HRT

Hoćemo li ovu godinu zapamtiti po uvođenju eura i ulasku u Schengen ili će je obilježiti kašnjenje obnove od potresa i globalna gospodarska kriza koja je pred vratima? Hoće li eskalirati rat u Ukrajini? Kakav će nam biti standard? U Poligrafu Hrvatskog radija gostovalo je četvero saborskih zastupnika - Marko Pavić iz HDZ-a, Arsen Bauk iz SDP-a, Vesna Vučemilović iz kluba Hrvatskih suverenista i Zvonimir Troskot iz Mosta, koji su analizirali godinu na odlasku.

Bauk je rekao da je Vlada uspjela ostvariti u ovoj godini neke SDP-ove ciljeve, započete 2013. - pristupanje Schengenu, euru pa i Pelješkom mostu.

- Što se tiče afirmacije europskih vrijednosti u 2022. jedna europska institucija - Ured europskog tužitelja doživio je punu afirmaciju u RH pa kad je tema rekapitulacija godine - ove godine se dogodilo nešto što se nije nikad dogodilo. Aktivni ministar je završio u pritvoru, a još dva aktivna člana Vlade bila su obuhvaćena USKOK-ovom istragom. Dogodilo se i da su pojedinci iz HDZ-a s 4. razine premašili psihološku brojku od milijardu kuna, uhvaćenih u otuđenju narodne imovine, pa ćemo i po tome pamtiti 2022. Kao i po obnovi od 6 kuća i neuspješnom povećanju plaće od 6 posto dužnosnicima. Osobno ću pamtiti ovu godinu po pobjedi nad Brazilom, kazao je.

Pavić je rekao da je Vlada svjesna da obnova mora brže ići.

- Premijer je jasno rekao da je upravo onaj dio s kojim je nezadovoljan - izgradnja zamjenskih kuća i konstrukcijska obnova. Sigurno je da se obnova mora ubrzati - to će sigurno biti jedan od velikih fokusa Vlade u sljedećoj godini Ova godina je godina isporuke - ulazimo u euro, Schengen. Ove ćemo se godine sjećati svakako i po ratu u Ukrajini, krizi i paketu Vlade od 26 milijardi kuna kojima sprječava socijalnu frakturu. Kod nas nema govora o restrikcijama struje, energenata. Vlada je osigurala da su cijene benzina razumne, struja i plin 3-5 puta jeftiniji nego na tržištu, a veliki socijalni paket da ljudima omogućimo da plate režije, naglasio je.

Dodao je da su u krizi najviše profitirale energetske naftne kompanije - dio tog ekstra profita će se usmjeriti na energetski dodatak umirovljenicima koji će se isplatiti do kraja godine.

- Zbog turističke sezone koja je bila dosta dobra još uvijek bilježimo dosta dobre stope rasta. No, imamo trendove koji nisu dobri - pad industrijske proizvodnje u 10. i 11. mjesecu. Od 8. mjeseca, vrhunca sezone - imamo pad osobne potrošnje, realne - umanjene za inflaciju. Rast BDP-a vezan je uz rast osobne potrošnje. U proračun je ušla Vlada s tim da bi se rast trebao temeljiti na investicijama, na državnoj potrošnji najviše i na Eu fondovima - od kuda bi trebala doći svaka 5. kuna. Mene najviše zabrinjava poticanje mentaliteta ovisnosti o pomoći. Kao da mi sami nismo sposobni stvoriti bogato gospodarstvo, a imamo vrlo bogate poduzetnike, dva jednoroga - tvrtke koje su došle do milijarde - Rimac i Infobip, koji unatoč brojnim problemima, birokratskim zavrzlamama i preprekama uspijevaju biti uspješni, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Možemo svojim znanjem i sposobnošću napraviti vrlo uspješne proizvode i tvrtke, ali mi se već godinama oslanjamo na tu pomoć iz EU-a i glorificiramo je, istaknula je Vučemilović.

Troskot je rekao da je prošle godine, na obljetnicu potresa Gospodin Plenković s Vladom došao u Petrinju - gdje su ga ljudi isfućkali i gađali grudama jer je bila spora obnova.

- Poslana je jasna poruka da ljudima nije ugodno šetati se po fekalijama, kontejnerima koji čekaju po 11. mjeseci. Hanžek sa svojim pahuljicama - tajnicama maltretirao je ljude, koji su u - u slučaju da se pobune, stavljani zadnji na listu za obnovu. U Splitu, tradicionalnom HDZ-ovom središtu, na prvenstvu vaterpola isfućkao ga je narod. U Škabrnji su ljudi u kolicima izrazili nezadovoljstvo, da bi sad taj cijeli trend bio zaokružen ponovno s Petrinjom i godišnjicom potresa na koji Vlada nije došla jer se boji ljudi. Prvi problem je Banovina - jer kad se hoće onda se može - zaključio je Troskot.

Kad vi trebate predstaviti neki projekt kao što je Pelješki most - s kojim ćete se hvaliti - to se može napraviti. Istim tim novcima iz EU-a nije napravljena Banovina. Namjerno nisu povučena sredstva. S tim porezom će se nadopuniti rupe u proračunu. Što se tiče energetske krize - spominjali smo neke Schengenske krize - spominjali smo Schengen i OECD - to je lijepo društvo i sigurno nešto dobro, ali to je nedovoljno jer smo skupo platili ulazak. Strateški, gdje smo zavarali sisačke rafinerije. Riječka je sad u obnovi i mi skupo plaćamo ove dizele i doveli smo se u situaciju da smo preovisni o energetici koja dolazi iz Mađarske i Slovenije, istaknuo je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!