Što se promijenilo od ratificiranja Istanbulske konvencije?

Donesena je prije devet godina, a u Hrvatskoj ratificirana prije dvije - što se u borbi protiv nasilja nad ženama promijenilo odkad je Istanbulska konvencija stupila na snagu?

Donesena je prije devet godina, a u Hrvatskoj ratificirana prije dvije - što se u borbi protiv nasilja nad ženama promijenilo otkad je Istanbulska konvencija stupila na snagu?

To pitanje postavljeno je na velikom virtualnom okruglom stolu u organizaciji Autonomne ženske kuće, na kojem su uspoređena iskustva Francuske i Hrvatske.

Osuđeni jedni na druge u zatvorenom prostoru. Izolacija zbog pandemije nosi sve više prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama.

- Imamo preko 40% povećanje obiteljskog nasilja, kaznenog djela obiteljskog nasilja - dakle teških slučajeva u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ako imamo u vidu cijelu ovu krizu, treba vidjeti što se zapravo događa, ističe predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić.

Je li više nasilja ili se ono češće prijavljuje, nejasno je. No jasno raste broj takozvanih dvostrukih prijava - kad ona optužuje njega, a on nju.

- Velik je problem što se žene sve više smatraju jednako nasilnima kao i muškarci. Dio problema leži u tome kako su počinitelji nasilja otkrili da je učinkovita obrana optužiti žrtvu da ih je napala, vrijeđala i da su oni i sami žrtve, ističe Valentina Andrašek iz Opservatorija Europskog ženskog lobija za praćenje nasilja nad ženama.

Dvostruke prijave neke su zemlje onemogućile. Borba protiv nasilja nad ženama u Francuskoj je nacionalni prioritet.

- Važno je bilo prepoznati aspekt recidiva, ponavljanja zločina koji je počinjen nad ženom - samo zato što je žena, ističe predstavnica mehanizma za praćenje Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Helena Leitao.

Uz prevenciju nasilja i podršku žrtvama - slažu se - potrebne su i primjerenije kazne.

- U velikom broju slučajeva to je još uvijek 6-12 mjeseci uvjetne kazne, ističe potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac.

- Najčešće se radi se o novčanim prekršajnim kaznama. I sad dolazimo do onog što je zaista paradoksno i strašno i tragično. Naime država omogućava 50% popusta zlostavljaču na kaznu koju treba platiti ako je plati na licu mjesta, ističe Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće.

- Dakle, nasilje protiv žena je par ekselans politički problem, on traži politički odgovor, on traži političku volju, kaže savjetnica Predsjednika republike Hrvatske za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

Bez obzira na snagu političke volje, zaključuju, svim je zemljama nažalost jedno zajedničko - za djecu žrtava nasilja ne skrbe se dovoljno.