12:49 / 23.07.2021.

Autor: V.G./HRT

Stožer predstavio strože mjere za Jadran

Stožer

Stožer

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Na europskoj koronakarti naša je obala i dalje narančasta. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije na Jadranu od ponedjeljka se primjenjuju strože mjere, koje je danas predstavio nacionalni Stožer. 

U Hrvatskoj je danas zabilježeno 176 novoboljelih od koronavirusa. Nema preminulih.

14-dnevna stopa incidencije na 100.000 stanovnika je 39,8 posto. U protekla 24 sata testirano je 4911 osoba, a postotak pozitivnih među testiranima 3,58 posto.

Na bolničkom liječenju je 128 osoba, četiri više nego jučer, a 17 bolesnika je na respiratoru, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Zaključeno s 22. srpnja utrošeno 2,987,716 doza cjepiva. Cijepljeno je 1,610.989 osoba.

- Cijepljeno je 47,7 posto odraslog stanovništva, rekao je Beroš.

Capak: U ovom tjednu 35 posto više novooboljelih

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, rekao je kako u ovom tjednu imamo 35 posto više novooboljelih nego u prošlom tjednu. Trenutna 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika najniža je u Istarskoj županiji, a najviše u Zadarskoj županiji.

Na ljestvici zemalja EU po 14-dnevnoj incidenciji Hrvatska je na 10. mjestu, dok smo po ukupnoj stopi smrtnosti na 20. mjestu. Udio pozitivnih slučajeva u ukupno testiranima je s 4,5 posto.

- Upozoravali smo na mogućnost pojave novih sojeva i to se dogodilo. Delta-soj je među nama i to nas mora tjerati dalje na oprez. Nezahvalno je prognozirati što će se događati dalje. Puno je nepoznanica, cijeli svijet traži svoj način odgovora na globalnu epidemiju. Prolongiranje cijepljenja i podcjenjivanje epidemioloških mjera put su u crveno, put su u sigurni odlazak turista i usporavanje ekonomskih aktivnosti, put su ugrozi zdravstvenog stana. Kome to treba? Nama kao društvu sigurno ne, poručio je Beroš.

- Pravo vrijeme za adekvatan odgovor je sada kad porast novozaraženih nije velik, pridržavanjem mjera i cijepeći se možemo učiniti da rasplamsavanje epidemije bude čim manje. Odgovornost je upravo na nama, toga moramo biti svjesni. Jučer smo komunicirali činjenicu da smo zemlja s najpovoljnijom epidemiološkom situacijom, to je tako trenutno, ali neće biti ako se ne budemo pridržavali mjera. Virus je i dalje oko nas, opreza nikad dosta. To nam mora biti motiv da još jednom razmislimo o cijepljenju, da ne vjerujemo pisanju teoretičara zavjere. Vjerujemo znanstvenicima i medicini koja nas je već nebrojeno puta spasila od bolesti, dodao je Beroš.

- Preko 3,5 milijarde cijepljenih ukazuje na rezultate. Probali smo napraviti sve što je moguće da odgovorimo na ove globalne izazove. Proširili smo opseg cijepljenja i na neosigurane osobe, pa čak i turiste, mislim da je to sjajna poruka onima koji žele doći u RH. Osigurali smo punktove diljem zemlje, Ljekarnička komora se odazvala prijedlogu da sudjeluju u cijepljenju radimo na edukaciji. Služba za medicinu rada HZJZ na raspolaganju je svim poslodavcima. Prilagođavanje mjera je korak ka suzbijanju. Mi svoje radimo, promišljamo i na dalje, ali loptica je sada na građanima. Svi moramo uprijeti u istom smjeru da bi svladali učinke epidemije, a to je moguće, poručio je Beroš.

Markotić: Imamo delta ljeta

Alemka Markotić rekla je kako imamo delta ljeto. Prema podacima oko 70 posto svih oboljelih u Europi su infekcije uzrokovane delta-sojem.

- Možemo očekivati i preko 80 posto, ostalih 20 posto je alfa-varijanta. Ljudi koji su najčešće inficirani su mladi koji putuju, koji su aktivni, koji posjećuju masovna okupljanja. Pri tome, i dalje mlađa populacija nije dala povećanu hospitalizaciju. U najvećem riziku su osobe starije od 55 godina, oni koji imaju različite komorbiditete, koji su imunokompromitirani. Za njih je preporuka da se čim prije cijepe, isto tako da se ubrza davanje druge doze jer jedna ne daje visoku zaštitu posebno protiv delta-varijante. Situacija po zemljama je različita.

- Pratimo sve te brojeve i kontinuirano se upozoravaju oni u rizičnim skupinama da se i dalje treba poštivati mjere iako su cijepljeni. I oni koji su dvaput cijepljeni mogu biti pod povećanim rizikom ako su bolesni i imunokompromitirani. Promišlja se o školama. Preporuka ide prema učiteljima i profesorima da se cijepe, kako bi se nastava mogla organizirati. Oni koji nisu cijepljeni, većina država traže da se nose maske. Djeca nemaju težu kliničku sliku, ali mogu prenositi bolest.

- Švedska ima tridesetak zaraženih na 100 tisuća, ali brojevi rastu u većim gradovima. Iako je smrtnost trenutno u padu, znamo da je tu odmak od dva,tri, četiri tjedna od pojačanog broja hospitalizacija i smrtnosti. U Cipru su definirali da je populacija od 20 do 29 godina trenutno najrizičnija, a najmanji je i postotak cijepljenih, dok se najviše razbolijevaju stariji od 55 godina. Njemačka je poslovično vrlo oprezna i restriktivna, traže sve mjere, maska i distanca, ne planiraju otvarati noćne barove.

- Nema novih cjepiva koja bi u sljedećih nekoliko mjeseci dobila odobrenje EMA-e. Očekuje se da će se do kraja desetog mjeseca definirati deset kandidata u terapijskom svojstvu koja će dobiti potporu, pa bi ta istraživanja dobila potporu. Danas će i Moderna dobiti odobrenje za cjepivo djece od 12 do 18 godina, čine se veliki napori na cijepljenju, to ide dobro. Visoki postotak cijepljenih nije završio s teškom kliničkom slikom niti sa smrtnim ishodom. Važno je da se svi cijepe, a oni bolesni i stariji moraju i dalje paziti da ne dolaze u rizičnu situaciju. Ako ćemo voziti auto, svi imamo vozačku dozvolu, to nam ne daje mogućnost da vozimo nekontrolirano. Što se više ljudi cijepi svi smo zaštićeniji, ali oprez moraju imati i cijepljeni, rekla je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić.

Božinović o novim mjerama

Za dio Hrvatske od ponedjeljka na snagu stupaju strože epidemiološke mjere, u pet županija, Novalji, Senju i Karlobagu broj okupljenih bez covid potvrda ograničava se na 50 osoba, a na događajima na kojima osobe imaju covid potvrde može biti tisuću osoba.


Nužne epidemiološke mjere odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju, grad Novalja, Senj i općinu Karlobag, kazao je na konferenciji za medije ravnatelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.

Uvodi se zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 50 osoba na jednom mjestu ukoliko nemaju covid potvrdu. Ako se radi o okupljanjima na kojima sve osobe imaju covid potvrde, dozvoljen broj okupljenih je 1000 osoba.

Cijeli Jadran u ovom trenutku pleše između narančaste i crvene oznake ECDC. Ovo su mjere kojima se želi spriječiti da se za povratke iz Hrvatske počnu uvoditi restrikcije. To je i želja naših gostiju, kazao je Božinović dodavši da će mjere biti na snazi od ponedjeljka do 15. kolovoza.

Posebna ograničenja uvedena su za svadbene svečanosti, gdje bez covid potvrde može sudjelovati maksimalno 15 osoba, a za sve svadbe s više od 15 osoba, sudionici moraju imati te potvrde. U barovima može biti najviše 1000 osoba. Sajmovi, drugi oblici gospodarskih priredbi na otvorenom, mogu se održavati samo uz suglasnost lokalnog i županijskog stožera.

Sportska natjecanja na kojima sudjeluju gledatelji mogu se održati ukoliko gledatelji i tehničko-organizacijsko osoblje ima covid digitalne potvrde.

Organizatori svih tih događaja obvezni su najkasnije sedam dana prije održavanja okupljanja ili manifestacije poslati obavijest o namjeri organiziranja manifestacije i zatražiti prethodnu suglasnost.

Ovdje se obvezuju županijski stožeri, da odmah nakon primitka obavijesti o održavanju, provjere jesu li ispunjeni uvjeti za održavanje propisani novom odlukom. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti, županijski stožeri moraju obavijestiti organizatore da se događaj ne može održati, istaknuo je Božinović.

Za događanja s više od tisuću osoba potrebna suglasnost Nacionalnog stožera


Iznimno se mogu dopustiti događanja i okupljanja s više od tisuću osoba, no za takva okupljanja organizatori moraju tražiti dozvolu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Stožer će dati suglasnost samo ako su ispunjeni uvjeti da županijski stožer izradi epidemiološki okvir za to događanje te da se s tim uvjetima složi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Ja bih više rekao da su to izuzeci, a ne pravilo, kazao je Božinović.

Stožer je danas donio i novu odluku kojim se mijenjaju uvjeti za ulazak u Hrvatsku. Produljilo se trajanje valjanosti potvrde o cijepljenju i preboljenju bolesti, pa se sada može ući u zemlju ukoliko potvrde o primitku dvije doze cjepiva odnosno o preboljenju bolesti, nisu starije od 270 dana. Prema prijašnjim uvjetima, potvrda nije smjela biti starija od 210 dana.

Isto tako, u odluci se precizira da putnici iz zemalja koje spadaju u 1. kategoriju moraju imati negativan nalaz PCR testa ne starijeg od 48 sati i obvezno ići u samoizolaciju, dok putnici iz zemalja 2. kategorije, pri ulasku u zemlju moraju predočiti negativan nalaz PCR testa koji nije stariji od 72 sata ili antigenskog testa koji nije stariji od 48 sata, neovisno o cijepnom statusu ili preboljenju bolesti. U te zemlje spadaju Velika Britanija, Rusije i Cipra. Odluka se primjenjuje od ponedjeljka, 26. kolovoza, a trajat će do 15 kolovoza.

Pala učinkovitost Pfizera?

- Moguće da su to preliminarni podaci. Na europskoj razini jučer smo o tome raspravljali, sve skupa se još smatra preranim za bilo kakve zaključke. Tek ćemo vidjeti što će se događati s inficiranima i cijepljenima. Treba pratiti ishod, to je tek početna studija. Sve takve stvari morate provjeriti na više studija da bi se smatralo relevantnim. Ne mogu se uzeti samo u obzir brojevi, treba uzeti u obzir cijelu situaciju, radi li se o ljudima s komorbiditetima, radi li se o starijim ljudima....Kad se sve to skupa bude pratilo sljedećih mjeseci, onda ćemo moći u jeku četvrtog vala moći biti pametniji i zaključiti što se događalo. Po svim izvješćima dosad, vidi se da većina onih koji su cijepljeni za sada nisu teže oboljeli i ne završavaju sa smrtnim ishodima, rekla je Markotić.

- Potrebno je biti precizan, ne može se komparirati kruške i jabuke. Vrlo je važno razlikovati o čemu govorimo. Ukoliko cjepivo i dalje štiti od teških oblika i smrti, to je ono što je najvažnije. Infekcija i zaraza je jedno, a teški oblik nešto drugo, rekao je Beroš.

Zašto se uvode mjere za cijeli Jadran?

- Ovo je jedna vrsta pooštravanja mjera. Bitno je osim ljetnih radosti, cijeli Jadran u ovom trenutku pleše na granici između narančaste i crvene boje na karti ECDC-a. Ovo su mjere kojima se želi spriječi da se za povratke iz Hrvatske počnu uvodi restrikcije diljem Europe. To je i želja naših gostiju. Hrvatska je prepoznata kao država koja nikad nije izgubila kontrolu nad epidemijom, ali i država čiji pristup vođenju krize nikad nije izgubio doticaj s realnim životom. Prema našim saznanjima gosti i lakše prihvaćaju naše mjere koje su ciljane i time manje restriktivne, od onih u njihovim zemljama. Osjećaju se sigurnima i to treba biti putokaz našeg ponašanja. Ova odluka je proizvod našeg zajedničkog iskustva, od ulaska u državu do turizma i ponude. Uvjeren sam da s malim korekcijama u našim životima možemo imati dobre učinke na sezonu, rekao je.

- Velika Britanija je postigla ako ne i najbolji rezultat u procjepljivanju starijeg stanovništva koji su najriskantnija skupina. Ukoliko budu čvrsto ostali na tom kursu, svi drugi će moći pratiti tu situaciju i vidjeti koji su efekti popuštanja mjera. Mi pratimo sve što se događa u svijetu. Moramo voditi računa kako se razvija pandemija. Ako se ne zaustavi globalno, ne može se ni lokalno. Hrvatska vlada je osigurala više cjepiva nego što u ovom trenutku stoji na raspolaganju Africi. Kao što ste vidjeli iz današnje odluke, moramo se fokusirati na trenutni cilj, a to je da osiguramo nastavak uspješne sezone i zaštitimo živote, dodao je Božinović.

Upitan uspije li britanski eksperiment, može li i Hrvatska očekivati ukidanje svih mjera?

- Sigurno bi to bila dobra vijest za cijeli svijet, ali u ovom trenutku jedan od elementarnih uvjeta koji su Britanci ispunili - mi nismo. Mi smo u tom smislu daleko od njih. Kad bi se to pokazalo učinkovitim to bi bio dobar poticaj svim ostalima, u dijelu skeptične populacije da se cijepe, rekao je Božinović.

Umrli u KB Dubrava


Na pitanje je li osmero ljudi koji su umrli u KB Dubrava umrlo od koronavirusa, Capak je odgovorio:

- Nismo još spremni objaviti iz razloga što mi baziramo statistiku umrlih od covida na anketi koju ispunjavaju stacionarne zdravstvene ustanove RH i komuniciramo o mortalitetu dnevno. Vidi se da to zahtijeva malo dublju analizu, a vrlo često su prijavljeni komorbiditeti teži od same bolesti covid-19 od koje ti ljudi boluju pa bi trebalo pažljivo provjeriti je li uzrok smrti covid ili nešto drugo. Za ovih osam slučajeva, ali i sve ostale koje analiziramo, treba nam malo više vremena. DZS će tek u rujnu objaviti uzroke smrti za prošlu godinu. Nemojte misliti da je to sporo jer mnoge bogatije zemlje nisu to objavile još ni za 2017. Čim završimo analizu, javno ćemo je objaviti, rekao je Capak.

Treća doza cjepiva

- Vrlo je vjerojatno da će se cijepiti s trećom dozom, neke zemlje su već počele - Turska i Mađarska, ali u specifičnim uvjetima kad je cijepljeno Sinovacom koji pruža manju zaštitu. Turska nakon dvije doze Sinovaca cijepi Pfizerom, sada će i Mađarska krenuti. Nitko u ovom trenutku ne zna kada ćemo krenuti s trećom dozom. Mi produžavamo trajanje covid potvrda na devet mjeseci, neke države su već produžile na godinu dana. To je pitanje na koje znanost i istraživanja trebaju dati odgovor. Neke studije kažu da možda neće biti potrebna treće doza, ali po mišljenju epidemiologa HZJZ-a vrlo je vjerojatno da će biti potrebna ta treća doza, možda nešto ranije za imunokompromitirane nego za opću populaciju.

- Za sada nema relevantnih studija koje bi odgovorile treba li cijepiti trećom dozom, za sada nema razloga za to. Prate se sve studije. Nema podataka o tome da se sada treba cijepiti trećom dozom. Za sada je na cijepljenje jako dobar odgovor, ali i memorija - mogućnost odgovora na virus ako se ponovno sretne s njim. Proizvođači razmišljaju da u sljedećoj generaciji cjepiva uključe i delta-varijantu za koju je nešto niža zaštita, moguće je da bi onda bila preporuka bilo docjepljivanje s tom novom generacijom cjepiva koje bi bilo usmjerno prema imunokompromitiranima ili starijima s teškim bolestima.

Božinović je naglasio da se mjere donose da nam sezona ne završi kao prošlogodišnja, a podsjetio je i da su Portugal i Španjolska preko noći završili u crvenom.

- Odluke se donose da nam sezona ne završi kao prošla. Restriktivnije mjere nikad nismo donosili unaprijed, da ne maltretiramo ljude s restrikcijama. Mjere uvodimo u trenutku kad je to potrebno za spasiti sezonu. Mjere se ne donose unaprijed jer se nikad ne zna kako će se situacija razvijati u nekoliko tjedana. Od prvog dana govorimo da svakodnevno analiziramo ono što se događa kod nas i u svijetu, to je činjenica, a ne floskula. Uvijek ćemo biti za racionalne mjere, kazao je te dodao da misli da su mjere u Hrvatskoj dobro balansirane, rekao je.

Cijepljenje u ljekarnama

Na pitanje o cijepljenju u ljekarnama, odnosno hoće li se trebati naručivati, Beroš je kazao kako se prilagođavaju novim izazovima te su našli opciju da se cijepljenje može provoditi u ljekarnama.

- Ne želimo da to bude ad hoc. Očekujemo da u roku od dva tjedna oni definiraju timove. Zahvalio bih se ljekarničkoj komori koja ulaže velike napore. Pred nama je izazov i implementacija informatičkog rješenja za komunikaciju, rekao je.

Capak je pak rekao kako se u ljekarnama već cijepilo – protiv gripe, i to su radili liječnici.

- Do prije dvije godine u kurikulumu za akademsko obrazovanje ljekarnika nije bilo cijepljenja, ali sada će to biti moguće. Ljekarnici će proći tečaj cijepljenja, koji će organizirati Hrvatski zavod za hitnu medicinu, nakon čega će biti moguće cijepljenje. Samo cijepljenje je jednostavno, ali ono što se događa nakon toga zahtijeva edukaciju – reakcija na cijepljenje, anafilaktički šok, sinkopa, rekao je Capak.

Treba li kontrolirati gužve na okupljanjima?

- Sve mjere su puno manje represivnog, a više edukativnog karaktera. Stalnim ponavljanjem, nadamo se da će se povećati broj ljudi koji će to shvatiti i prihvatiti. Kad bi mi razmišljali o tome da se to iskontrolira, brzo bi došli do zaključka - tko bi to radio? Od svih službi koje su angažirane napravili bi policajce koji na mogu ispuniti zadaću. Veliki broj ljudi je pokazao svijest da je ovo situacija koja je opasna, zbog toga se čuvaju i cijepe. S jednim potpunim angažmanom svih službi na terenu, svih stožera i lokalnih vlasti, može se u bitnome utjecati na smanjenje širenja zaraze i to je put kojim idemo. Sinoć je u Splitu bilo 11 tisuća ljudi na utakmici, ali su svi imali covid potvrde. Naša izvješća govore da se na svih 18 ulaza kontroliralo potvrde, bilo je pokušaja da se uđe na tuđu potvrdu i to je otkriveno. Mislim oko četiri osobe koje su prikazale lažne potvrde, podsjećam da je to kazneno djelo, rekao je Božinović.

- Naš je povijesni i civilizacijski doseg da peremo ruke prije jela Potrebno je istaknuti pitanje osobne odgovornosti. Ovo su nove pandemijske okolnosti i ide sporije, ali zato je naša uloga edukativna. Moramo naglašavati svima da je masovno okupljanje neprihvatljivo u okolnostima dok je virus među nama, dodao je Beroš.

14-dnevna incidencija na Jadranu


- Tu smo na granici, ona se objavljuje svaki tjedan četvrtkom, ajmo se nadati da ćemo uspjeti situaciju držati pod kontrolom, rekao je Božinović.

Proslava Oluje i epidemiološke mjere

- Postoji radna skupina pri Ministarstvu branitelja koja radi pri organizaciji i izradi epidemiološkog okvira, razgovara se ili o covid potvrdama ili klasičnim mjerama, razmatraju se i opcije oko broja sudionika, ići će biti u okviru ovih tisuću ili će se zatražiti posebno odobrenje ako to bude više. Vjerujem da će to biti u okviru broja kojeg smo dopustili. Mjere će biti slične prošlogodišnjima - ograničenje broja, razmak i nošenje maski na svim mjestima gdje se ne može držati razmak, rekao je Capak.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!