Stručnjak: Više nije pet do dvanaest, klimatske promjene već mijenjaju Jadran

Klimatske promjene i globalno zatopljenje drastično mijenjaju vodene ekosustave, a jedan od najvećih izazova je širenje invazivnih vrsta riba. S kojim se problemima već sada susrećemo i na koji način se s njima nosimo, objasnio je gost Studija 4, dr. sc. Pavel Ankon, asistent na Biološkom odsjeku PMF-a.

Objasnio je da klimatske promjene uzrokuju zagrijavanje atmosfere, ali i mora, koje dio topline upija i prenosi u svoje dublje slojeve. Budući da je Jadran malo i zatvoreno more, klimatske promjene na njega djeluju posebno snažno, što dovodi do porasta temperature mora. Taj porast nije postupan i stalan, već se javlja u obliku morskih toplinskih valova koji se razlikuju po trajanju, intenzitetu i dubini prodiranja.

- Najviše se promjene dogode, naravno, u površinskom sloju mora. I to je ono što zapravo možemo vidjeti tijekom ljeta kada često u medijima pročitamo da se temperatura površinskog sloja izrazito zagrijala. Mislim da je prošle godine bilo do čak i 30 stupnjeva u Jadranu, što je izrazito visoko. Kako se more miješa, odnosno kako dolazi do cirkulacije morske vode, tako te visoke temperature počinju prodirati u dublje slojeve mora i počinju utjecati i na ostale organizme koji žive na većim dubinama. A ono što je problem, što te temperature utječu na cijeli živi svijet, kako na plankton i nekton, odnosno životinje koje žive u stupcu vode, tako i na životinje koje žive na samom morskom dnu, rekao je Ankon.

"Preživjeti će najotporniji"

Navodi da organizmi koji žive u vodenom stupcu mogu djelomično izbjeći porast temperature tako što se premještaju u povoljnije uvjete. S druge strane, bentoske vrste koje žive na morskom dnu, poput spužvi, koralja, mahovnjaka i mnogočetinaša, uglavnom su nepokretne te ne mogu pobjeći od morskih toplinskih valova. Zbog toga su posebno izložene njihovim negativnim posljedicama.

Ističe da je prilagodba ključna za suočavanje s klimatskim promjenama. Smatra da je njihov potpuni prestanak teško ostvariv, iako se njihov intenzitet može usporiti. Naglašava da se, kao i ljudi, i biljni i životinjski svijet moraju prilagoditi promjenama koje donosi klima.

- Preživjeti će zapravo najotporniji. Trenutačno je sad stvar u procesu bioraznolikosti, da se gledaju koje su životinje najotpornije na promjene i koje zapravo mogu preživjeti nekakve velike promjene u Jadranu, kazao je.

Kaže da želi zadržati optimističan pogled na budućnost te smatra da, iako je teško vratiti stanje na ono kakvo je bilo prije, klimatske promjene možemo usporiti. Navodi da zagrijavanje kopna i mora, uz ljudsko djelovanje, pogoduje širenju pojedinih vrsta, dok klimatske promjene dodatno ubrzavaju njihov dolazak u nova područja. Dodaje da se već primjećuje pojava novih, stranih vrsta u našem moru.

Posebno su ugrožene biljne i životinjske vrste koje se ne mogu kretati i prilagođavati promjenama u okolišu. Budući da ne mogu pobjeći nepovoljnim uvjetima, izložene su povećanom riziku od ugibanja i postupnog izumiranja.

- Osuđene su na to da se moraju priviknuti, odnosno da se moraju prilagoditi na nove uvjete u moru. Morski toplinski valovi koji se događaju u Jadranu dolaze u periodima. Češći su tijekom ljeta i u jesenskom periodu, nešto manje tijekom zime i proljeća, a organizmima koji žive na morskom dnu je zapravo preostalo da se sa svojim mehanizmima prilagodbe pokušaju adaptirati na nove uvjete u okolišu. Neki će to uspjeti s većom uspješnošću, neki će uspjeti s nešto manjom. I zapravo tu onda dolazimo do gubitka bioraznolikosti uzrokovanih klimatskim promjenama, izjavio je.

Vrijeme djelovanje je odavno došlo

Ističe da je situacija vrlo ozbiljna te da više nije riječ o "pet do dvanaest", nego da smo već prešli tu točku, odnosno da je vrijeme za djelovanje odavno došlo. Navodi kako porast temperature mora i kontinuirani ljudski utjecaj na morski okoliš uzrokuju značajne promjene u ekosustavu Jadrana, zbog čega pojedine vrste postupno nestaju.

- Ne bih nazvao da smo izgubili još neku vrstu, trenutačnu neku vrstu, ali smo dobili nove vrste koje zapravo ulaze na područja staništa naših autohtonih vrsta i zapravo se pokušavaju prilagoditi, odnosno rasprostraniti na našim područjima, kazao je.

Objasnio je zašto to ne zvuči dobro.

- Ne zvuči dobro zato što ne možemo pretpostaviti, odnosno teško možemo pretpostaviti što će se dogoditi. Nova vrsta kad uđe u nekakav novi okoliš, novo stanište, pokušat će uspostaviti svoju populaciju razmnožavanjem, a zapravo će tako uzimati resurse lokalnih autohtonih vrsta. Dakle, bit će predacije za hranu, bit će kompeticije za hranu, kompeticije za stanište i potencijalno će uzrokovati promjene unutar same strukture populacija nekog staništa, a posljedično i razliku, odnosno problem u bioraznolikosti, rekao je Ankon.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: