13:56 / 08.02.2021.

Autor: Studio 4/HTV

Mamula (Ženska soba): Produljiti vrijeme zastare za prijavu spolnog uznemiravanja

Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe

Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe

Foto: Studio 4 / HRT

Posljednjih tjedana gotovo smo preplavljeni svjedočenjima žena o teškim seksualnim zlostavljanjima na radnom mjestu, fakultetima, glumačkim akademijama. Osnovana je i posebna Facebook grupa "Nisam tražila". Prve prijave već su upućene DORH-u.

- Prema nekim procjenama, 91 posto osoba godinama neće nikome reći o preživljenom iskustvu, kazala je za HTV-ov Studio 4 psihologinja Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe.

- Ako gledamo po različitim iskustvima i istraživanjima vezanima za različite oblike seksualnog nasilja koji se događaju u obitelji, oni su obično teški, dugoročni i dugogodišnji, uključujući silovanje nad djecom od strane članova obitelji, odnosno nad suprugom, partnericom, bivšom partnericom u odrasloj dobi.

Seksualnom uznemiravanju možemo, kazala je, najčešće svjedočiti na ulicama i javnim prostorima, a s druge strane u obrazovnim sustavima i na radnom mjestu.

Odvjetnik Tomislav Strniščak

Odvjetnik Tomislav Strniščak

Foto: Studio 4 / HRT

Odvjetnik Tomislav Strniščak, govoreći o pravnoj proceduri, kaže kako Hrvatska ima kvalitetan zakonski okvir. Tri su glavna zakona koja definiraju spolno uznemiravanje. Kazneni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova. I Zakon o radu, rekao je, općenito definira uznemiravanje na radnom mjestu, u koje ulazi i spolno uznemiravanje.

Tri zakona navode tri definicije spolnog uznemiravanja. To je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje koje uzrokuje ili ima za cilj da povrijedi dostojanstvo osobe ili stvara neko neprijateljsko, omalovažavajuće, zastrašujuće ili ponižavajuće okružje, objasnio je.

Kazna može biti zakonska ili prekršajna, što uključuje kažnjavanje počinitelja novčanom kaznom.

Maja Mamula, voditeljica Ženske sobe, kaže da ne želi svaka osoba koja doživi seksualno uznemiravanje na poslu taj problem riješiti odmah. U većini slučajeva ne usude se slučaj riješiti odmah zbog nelagode, straha da će izgubiti posao, straha od osvete, dodala je.

Ni sama prijava slučaja poslodavcu nije tako jednostavna, pa kaže:

- To je varijanta "Kadija te tuži, kadija te sudi".

Ono što je osnovni problem sa spolnim uznemiravanjem, kako ga definira kazneni zakon, jest što ide na prijedlog žrtve. Smatra da je i rok zastare kratak, tri mjeseca od počinjenja djela. Kazala je i kako će se ići u izmjene kaznenog zakona, bit će osnovana i radna skupina koja će na njima raditi. Potrebno je, kaže, produljiti vrijeme zastare.

Maja Mamula i Tomislav Strniščak u studiju 4

Maja Mamula i Tomislav Strniščak u studiju 4

Foto: Studio 4 / HTV

Hrvatska, kaže, u formalnim strukturama i u teoriji ima mehanizme. No potreban je, poručuje, jasan hodogram: među ostalim, kome se prijavljuje i je li ta osoba educirana primjerice za razgovor sa žrtvom.

Na pitanje koliko je na sudu teško dokazati seksualno zlostavljanje, s obzirom na to da se u većini slučajeva sve svodi na "moja riječ protiv tvoje", dok suci i sutkinje traže materijalne dokaze, a eventualni svjedoci se uglavnom ne žele uvlačiti u sudske postupke, odvjetnik Strniščak kaže:

- Tu moramo razlučiti dvije stvari. Jedno je kaznena odgovornost, gdje postupak vodi Državno odvjetništvo. Ono ima alate i mehanizme progona počinitelja, od saslušanja žrtve, svjedoka i provođenja drugih dokaza. Naravno da postoje problemi da svjedoci ne žele iz ovog ili onog razloga sudjelovati u progonu počinitelja. Drugi aspekt su blaži oblici spolnog uznemiravanja, koji se progone prekršajnim postupkom ili žrtva sama pokreće postupak na sudu. Tu postoje problemi zato što svjedoci rade u nekakvoj kolektivnoj radnoj organizaciji, trebaju protiv nekoga svjedočiti čime ugrožavaju i nekakvu svoju poziciju kod poslodavca. Tu sigurno postoji problem dokazivanja, jer sve je to nečija riječ protiv nečije. Naravno, kada postoji dovoljan broj svjedoka onda se takav slučaj može i dokazati. Materijalnih dokaza kod spolnog uznemiravanja koje nije ono seksualno nasilje u najtežem smislu riječi, načelno nema, osim ako u radnom kolektivu nema svjedoka koji su to čuli, rekao je.

Komentirao je i slučajeve silovanja u kojima silovana žena ostane trudna i rodi dijete. Konkretno, šokirao je slučaj 41-godišnjakinje koji je trenutno u fokusu medija, a koja je nakon silovanja zatrudnjela. Dijete je, iako ju je otac djeteta prema izvještajima medija nagovarao na pobačaj, na kraju - završilo kod njega.

- Tu moramo razlučiti dvije stvari. Imamo kazneno djelo silovanja, koje podliježe pod kaznenopravne sankcije, a drugo je pitanje očinstva i toga tko će se brinuti o djetetu. Naravno da je, s obzirom na to da tu nema bračne zajednice ni ikakve druge zajednice, pitanje jesu li majka ili otac pogodni da se brinu o djetetu. Očito su tijekom postupka stranke dokazivale tko se može brinuti o djetetu, rekao je, napomenuvši kako ne može komentirati taj konkretan slučaj jer nije upoznat s detaljima.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!