Kovačević: O obrani mora odlučivati struka, Bartulica: Europa plaća cijenu ratova

Na NATO summitu u Ankari ministar obrane Ivan Anušić potpisao je pismo namjere o zajedničkom korištenju Airbusova vojnog transportnog zrakoplova s nekoliko članica NATO-a. Predsjednik Zoran Milanović tome se protivi, smatrajući da je riječ o nepotrebnom trošku. Tko odlučuje o nabavi vojne opreme – struka ili politika?

Vojni analitičar Pero Kovačević kazao je za HTV da Hrvatskoj nije potreban novi politički sukob, ali smatra da ministar obrane treba jasno objasniti kako je i zašto potpisao pismo namjere.

- Znam da je neobvezujuće, ali čim si potpisao, bio bi neozbiljan da ne ideš dalje u tu realizaciju. Je li to dio obveze koji proističe iz toga dijela, da europski dio NATO saveza mora napraviti puno toga što nije napravio da bi mogao sam braniti Europu? Ako je tu taj dio naše obveze, to nam treba otvoreno javnosti reći da europske zemlje su se obvezale to i to, mi moramo sudjelovati u dijelu vezano za transportne zrakoplove. Normalno da nama transportni zrakoplovi u ovom trenutku ne trebaju. I ako je problem, mi znamo kad smo imali našu vojnu policiju u misiji ISAF u Afganistanu, da smo mi za usluge prijevoza koristili njemački dio. Prema tome, treba državni vrh sjesti i dogovoriti na vrijeme, a ne to koristiti za dnevno političko nadmetanje, objasnio je.

Govoreći o potrebama Hrvatske za vojnim transportnim kapacitetima, Kovačević je dodao da je nakon ustupanja transportnih zrakoplova Antonov Ukrajini trebalo osigurati odgovarajuću zamjenu, što se, prema njegovim riječima, nije dogodilo.

- To je očito dio naše nekakve prihvaćene obveze, usmene, da ćemo sudjelovati u jačanju europskog dijela NATO saveza. Ali inače, pazimo, ako će se taj zrakoplov koristiti i za civilne svrhe, na njemu se može i zarađivati. Znači, nemojmo to govoriti samo s negativnog aspekta, ima tu i pozitivnih, kazao je.

"Europa povećava ulaganja u obranu, ali novca nema za sve"

Europarlamentarac Stephen Nikola Bartulica navodi da je upitno hoće li Europska unija dugoročno moći financirati vojnu pomoć Ukrajini i istodobno jačati europski dio NATO-a, osobito uz smanjenu ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

- Da se za obranu zaista povećavaju sredstva, ali zato, primjerice, poljoprivreda i ribarstvo su u značajnom padu. Dakle, nema neograničene količine novaca, i neki će izgubiti. Tu Hrvatska isto treba pronaći pravu mjeru, jedno umijeće, da osiguramo ono što je nama interes, rekao je.

- Što se tiče Ukrajine, rekao bih da je problem što Europa postaje platitelj jer ne utječe previše na ishod rata. Ako i dalje traje ili eskalira, Europa će plaćati najveću cijenu. Ne Amerika. A Trump je to pretvorio u jedan novi oblik biznisa - prodaje američko oružje Europljanima, oni to kupuju u sklopu programa unutar NATO-a, i onda se to koristi u ratu u Ukrajini. Tako da Europska unija se suočava zapravo s velikim krizama na koje malo utječe. Nije puno drugačije u Iranu. Dakle, Amerika vodi rat protiv Irana, posljedice uglavnom snosi Europa, i tu je problem. A hrvatski interes je da ti ratovi prestanu, dodao je.

"Ulaganje u vojsku nije trošak"

Govoreći o stanju Hrvatske vojske i ulaganjima u obranu, Kovačević je naveo da je Hrvatska vojska godinama bila zanemarivana te istaknuo da se tek posljednjih godina krenulo s većim ulaganjima u opremanje i modernizaciju.

- To je neodgovorno ponašanje i jednog i drugoga predsjednika. Oni moraju jednostavno obnašati svoje dužnosti. Oni nisu preuzeli samo prava, nego i obveze da moraju usko surađivati, bez obzira na činjenicu svađaju li se međusobno ili ne, oni to moraju kao dužnosnici raditi, komentirao je Kovačević.

Pritom je istaknuo da se nabava vojne opreme mora temeljiti na dugoročnom planiranju i procjeni sigurnosnih prijetnji, a ne na političkim odlukama. Naglasio je da je uloga struke odrediti koje su sposobnosti Hrvatskoj potrebne za obranu.

- Ulaganje u vojsku nije trošak, to trebamo prvo osvijestiti. Ulaganje u vojsku je jamstvo da će u datome trenutku naše oružane snage uspjeti obraniti Hrvatsku od bilo kojeg napada. I mi moramo biti spremni da prvi napad, iako smo članica NATO-a, sami spriječimo. To je taj dio što će vojska nabavljati, kako će nabavljati, na koji način, tu moraju sudjelovati stručnjaci, izjavio je.

"Sve veći jaz između građana i političkih elita"

Bartulica se dotaknuo političkih posljedica gospodarske krize u Europi, istaknuvši rast desnih političkih opcija i nezadovoljstvo građana. Kaže da je rast AFD-a posljedica ponajprije unutarnjopolitičkog nezadovoljstva u Njemačkoj, gospodarskog pada i sve većeg jaza između građana i političkih elita.

- Postoji jedan demokratski deficit u Europi, gdje na neki način mainstream stranke koje su do sada upravljale, pronađu način da marginaliziraju one koji su najjači i zapravo pobjeđuju na izborima. I to je na neki način izigravanje volje birača. To nije dobro. Možete u Europi pobijediti na izborima i ne doći na vlast jer druge stranke će stvoriti trule koalicije. To je jedan veliki problem. Vidim to u glasanju Europskog parlamenta. Imali smo i glasovanje prošli četvrtak, gdje su raznoraznim manipulacijama spriječili volju većine. Dakle, to jest jedan veliki problem i dalje u Europi, rekao je Bartulica.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: