Štrajkovi u ZET-u i Holdingu su nezakoniti, zabrana ZET-u nije trajna

Županijski sud u Zagrebu proglasio je nezakonitima štrajkove u Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Sud kod ZET-a nije prihvatio argument o produženoj primjeni Kolektivnog ugovora i socijalnom miru. Nezakonitost je utvrdio zbog toga što prije štrajka nisu bili utvrđeni nužni poslovi. 

Rok za žalbu na današnju odluku je 15 dana, a Vrhovni sud o žalbi mora odlučiti u roku od pet dana od dostave prvostupanjske presude.

Štrajk u ZET-u nezakonit zbog neutvrđenih nužnih poslova

Županijski sud u Zagrebu proglasio je nezakonitim i štrajk u ZET-u te sindikatima zabranio njegovo organiziranje. Presudu je objavila sutkinja Lidija Bošnjaković. Za razliku od slučaja Zagrebačkog holdinga, sud je utvrdio da u ZET-u nema produžene primjene kolektivnog ugovora jer o tome nije postignut sporazum poslodavca i sindikata.

Kolektivni ugovor istekao je istekom roka na koji je bio sklopljen, pa sud nije prihvatio argument da je i dalje na snazi ugovorena zabrana štrajka. Sud je utvrdio i da se odredba o zabrani štrajka iz isteklog kolektivnog ugovora odnosila na slučaj njegova otkaza, a ne na istek ugovora.

Sud je štrajk u ZET-u ipak proglasio nezakonitim jer prije njegova početka nisu bili utvrđeni nužni poslovi koji se moraju obavljati tijekom štrajka. Obrazloženje je u tom dijelu, navela je sutkinja, jednako onome u postupku protiv sindikata u Zagrebačkom holdingu. Sud je pritom naglasio da taj razlog za zabranu štrajka nije trajan. Nakon što postupak utvrđivanja nužnih poslova bude završen, bilo sporazumom stranaka bilo arbitražnom odlukom, taj razlog za zabranu štrajka više neće postojati.

Sutkinja upozorila na pritisak dijela medija

Na kraju objave presude sutkinja Bošnjaković osvrnula se i na medijsko praćenje postupka. Zahvalila je na, kako je rekla, uglavnom objektivnom i nepristranom izvještavanju, ali je ustvrdila da je dio medijskih napisa o njoj bio maliciozan te da su se stvarali dojmovi o njezinoj pristranosti, neobjektivnosti i nestručnosti.

Istaknula je da su stranke mogle zatražiti njezino izuzeće ako su sumnjale u njezinu nepristranost, ali to nisu učinile. Takve tvrdnje dijela medija ocijenila je nedopuštenim pritiskom na sud te apelirala da se s takvom praksom prestane.

Odvjetnici sindikata najavili žalbu

Zahtjevi Holdinga prihvaćeni u cijelosti

Županijski sud u Zagrebu presudio je da je štrajk u Zagrebačkom holdingu nezakonit. Sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev Zagrebačkog holdinga protiv triju sindikata te im zabranio organiziranje i poduzimanje najavljenog štrajka. Tužba je bila podnesena protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih komunalnih službi Hrvatske Zagreb te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske Zagreb.

– Ovaj sud je donio presudu kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, pročitala presudu sutkinja Ksenija Jakovčević. Sud je utvrdio da je organiziranje i poduzimanje štrajka nezakonito te je sindikatima zabranio njegovo organiziranje i poduzimanje. Sindikatima je također naloženo da Zagrebačkom holdingu nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 625 eura, u roku od 15 dana.

Sporazumom je faktično sklopljen novi kolektivni ugovor

U obrazloženju presude navedeno je da je sporazumom koji su strane potpisale 29. srpnja 2026., nakon isteka zakonskog roka od tri mjeseca produžene primjene, faktično sklopljen novi kolektivni ugovor koji obuhvaća sva prava i obveze iz kolektivnog ugovora iz 2025.

Sud je zato zaključio da je u trenutku pokretanja štrajka i dalje vrijedila odredba o socijalnom miru. Kako poslodavac, prema ocjeni suda, nije kršio obveze iz kolektivnog ugovora, štrajk je ocijenjen preuranjenim i nezakonitim.

Štrajk nije smio početi prije odluke o nužnim poslovima

Kao drugi razlog zbog kojeg je štrajk ocijenio nezakonitim, sud je naveo da prije njegova početka nisu bili utvrđeni poslovi koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati. Sud je istaknuo da pravo na štrajk jest ustavno i konvencijski zaštićeno, ali nije apsolutno te se mora uskladiti sa zaštitom života, zdravlja i osobne sigurnosti drugih osoba.

Prema ocjeni suda, sindikati su prekršili Zakon o radu time što su započeli štrajk prije nego što je arbitraža donijela odluku o nužnim poslovima. Sud smatra da je utvrđivanje tih poslova zakonska pretpostavka za štrajk te da, budući da ona nije bila ispunjena, nije postojala zakonska osnova za ovaj štrajk.

Pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri

Sud je kao dodatni razlog nezakonitosti štrajka naveo način na koji su vođeni pregovori. Prema obrazloženju, dobra vjera ne podrazumijeva samo sudjelovanje na sastancima, nego i iznošenje konkretnih prijedloga, obrazlaganje stavova, razmatranje prijedloga druge strane te stvarnu spremnost na približavanje stavova. Sud je zaključio da iz zapisnika proizlazi kako se pregovaranje svodilo na iznošenje prijedloga jedne pa druge strane i odgađanje sastanaka te da se na taj način nije pregovaralo u dobroj vjeri.

Rok za žalbu je 15 dana, sutkinja poslala poruku zakonodavcu

Sutkinja je na kraju poslala poruku i zakonodavcu kazavši: "Unatoč tome što je svima nama nametnuo kratke rokove, ostavio 15 dana za pravo na žalbu. Sve daljnje situacije ne mogu se pripisati radu i djelovanju suda, nego isključivo zakonskoj odredbi za pravo na žalbu koja je je 15 dana".

Sindikati najavili žalbu

Odvjetnici sindikata najavili su žalbu Vrhovnom sudu na presudu kojom je štrajk proglašen nezakonitim. Boženko Lozo rekao je da je sa sindikatima ranije dogovoreno da se, neovisno o sudskoj odluci, počne prometovati radi građana Zagreba.

– Mi ćemo pravdu ponovno potražiti u Zagrebu, na Vrhovnom sudu i smatramo da se tu radi doista o jednom vrlo jednostavnom pravnom pitanju. Uvjeren sam da ćemo dobiti vrlo povoljnu presudu na drugom stupnju, rekao je Lozo.

Odvjetnik Krešimir Grubišić osporio je obrazloženje prema kojem je prethodno utvrđivanje poslova koji se ne smiju prekidati uvjet za zakonitost štrajka.

– Da je zakonodavac želio od popisa poslova koji se ne smiju prekidati stvoriti uvjet koji je ključan za zakonitost ili nezakonitost štrajka, onda bi ga unio u zakon. Takve odredbe nigdje nema, rekao je Grubišić.

Sindikalci poslali prijedlog predstavnika za arbitražu

Predsjednik Sindikata vozača i prometnih djelatnika ZET-a Vladimir Jozić očekuje da će sud potvrditi zakonitost štrajka, a jučerašnje odbijanje privremene zabrane smatra dobrim znakom. Sindikati su danas poslodavcu poslali prijedlog svojih predstavnika u arbitraži o nužnim poslovima, Jozić očekuje da bi arbitražni postupak mogao početi već sutra.

Predsjednik Uprave ZET-a Marko Bogdanović očekuje suprotnu odluku suda te ponavlja da Uprava štrajk smatra nezakonitim. Ako presuda ne bude u korist ZET-a, Bogdanović očekuje nastavak pregovora sa sindikatima i arbitražu. Ističe da je arbitraža ključna jer će odrediti u kojem opsegu ZET tijekom štrajka mora osigurati prijevoz građana.

Spor oko kolektivnih ugovora i plaća

Podsjetimo, u ZET-u sindikati traže povećanje osnovice od 13 posto, a Uprava nudi 4,5 posto, uz naknadno usklađivanje s inflacijom. Istu ponudu od 4,5 posto povećanja osnovice, uz indeksaciju, dao je i Zagrebački holding. Grad i uprave pritom ističu da je osnovica početkom 2026. već povećana za 4,4 posto te računaju da bi, zajedno s ponuđenim povećanjem i usklađivanjem s inflacijom, u razdoblju od godinu dana ukupno porasla oko 14 posto.

Kolektivni ugovor ZET-a istekao je 31. ožujka, a Zagrebačkog holdinga 15. svibnja ove godine. Zakon o radu propisuje da se nakon isteka kolektivnog ugovora pravna pravila kojima se uređuju sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa nastavljaju primjenjivati kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu još tri mjeseca. Kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i dulje razdoblje.

Dodatno, Holding i sindikati 29. srpnja sklopili su sporazum o nastavku primjene odredbi isteklog kolektivnog ugovora do sklapanja novoga, najdulje do 31. prosinca. Holding smatra da se nastavljaju primjenjivati sve odredbe, uključujući obvezu socijalnog mira, dok sindikati to osporavaju.