Sutra počinju redoviti e-upisi u prvi razred osnovne škole, od 2. veljače traju upisi za djecu s teškoćama. Roditelji prijavu podnose putem sustava e-Građani, a oni koji nemaju pristup sustavu, mogu se obratiti školi kojoj dijete pripada prema upisnom području. Sva djeca obvezna su obaviti liječnički pregled i proći postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja.
Mama Adrijana već ima iskustva s pripremom za školu, Ante treba najesen krenuti u 1. razred, a stariji brat već je u 2. razredu.
- Ponekad se čine i dalje jako zaigrani, neozbiljni, stidlivi pa se pitaš jesu spremni preuzeti takvu obavezu, izgleda da jesu, kaže Adrijana Marić, mama budućeg prvaša, te savjetuje: "samo opušteno. Djeca to mogu svladati puno bolje nego što se očekuje, ne treba strahovati".
Lani je u 1. razred upisano malo manje od 36 i pol tisuća učenika.
Nedostižna se čini brojka otprije 10 godina kad je prvaša bilo više od 42.000.
Prošlogodišnje upise obilježio je velik broj odgoda - više od 4000 predškolaca nije bilo spremno za školu.
- Svi ti učenici koji su imali odgodu upisa ili privremeno oslobođeni nalaze se na listi školskih obveznika ove godine. Možemo očekivati da će broj učenika ostati na razini prošle godine, kaže Vesna Šerepac, v.d. ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje, MZOM.
Iz godine u godinu raste broj odgoda upisa i u Splitsko dalmatinskoj županiji i to nas treba brinuti, ističe ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Motoričke i govorne teškoće, poremećaji pažnje kod djece - najčešći su razlozi za odgodu.
- Sve manje komuniciraju i sa vršnjacima i u obitelji, sve lošije socijalne i verbalne vještine, razlog je i virtualni svijet u koji su djeca uvučena. Nema zaboravljene igre u dvorištima, na igralištima, s vršnjacima, ističe Željka Karin, ravnateljica NZJZ Splitsko-dalmatinske županije.
Uz kvalitetnu suradnju vrtića koji poznaje dijete i škole koja ga tek treba upoznati - odgode upisa trebaju biti utemeljene, ističe dugogodišnja ravnateljica škole.
- Moraju biti isključivo utemeljene na interesu djeteta, na sigurnosti da ta godina dana koje će dijete provesti izvan školskog sustava, će biti godina dana u kojoj će napredovati, kaže Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca, Zagreb.
Zato stručna pomoć djeci treba biti dostupna od najranije dobi, a ne tek prije upisa u 1. razred, ističe školska logopedinja.
- Tad je malo kasno raditi na izgovoru. Što se tiče predvještina, ne očekuje se da dijete čita u 1. razredu, ali osnove bi trebale biti. Grafomotorički da može izvršiti neke jednostavne vježbe, ja najviše potičem u ranoj dobi - pripovjedanje, kaže Barbara Klarić Kolić, stručna suradnica logopedinja, OŠ Matije Gupca, Zagreb.
Za koje je sve teže naći vrijeme u brzom svakodnevnom ritmu i dugom radnom vremenu brojnih obitelji dok su termini za stručnu pomoć logopeda- zauzeti mjesecima.