13:38 / 15.06.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Jurković: Svatko od nas će sigurno naći migranta u obitelji

Lucija Mulalić i Rahela Jurković

Lucija Mulalić i Rahela Jurković

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije rekla je danas u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska kako rade na tome da se migrantima pošalje poruka kako Hrvatska nije samo tranzitna zemlja, već njihov novi dom. Rahela Jurković, autorica knjige „Integracija azilanata u hrvatsko društvo“, rekla je kako su migracije povijest čovječanstva te da ih treba prihvatiti i iskoristiti najbolje u tome.

Statistike pokazuju kako je u Hrvatskoj, od 2004. godine otkad je uspostavljen Zakon o azilu pa do danas, oko tisuću ljudi dobilo neki oblik međunarodne zaštite - od toga je polovica napustila Hrvatsku. 


- Trenutno su brojke takve da je dvjestotinjak ljudi u prihvatilištu, i u procesu su traženja azila, priča Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.


Često se u medijima prikazuje kako migranti zapravo niti ne žele ostati u Hrvatskoj – Mulalić kaže kako je to točno, ali i kako rade na tome da se migrantima pošalje poruka kako Hrvatska nije samo tranzitna zemlja, već njihov novi dom.


- Čini mi se da se često neučinkovitost i odgovornost naših institucija, koje pružaju taj okvir integracije, svaljuje na ljude koji su ovdje i koji se bore i pokušavaju ostvariti svoj život ovdje, ali se susreću s nizom institucionalnih barijera. Tako da, ako ljudi i odlaze, to je zato što Hrvatska nije pružila odgovarajući sustav integracijskih mjera, kako bi se ljudi mogli u svim sferama uključiti u društvo, kaže Mulalić.


Dr. sc. Rahela Jurković autorica je knjige „Integracija azilanata u hrvatsko društvo“, koja se bavi tematikom azilanata.


- Zanimale su me priče ljudi koji su dobili azil u Hrvatskoj. Područje izbjeglištva, i ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta u Hrvatsku, je po meni bilo područje koje mi može dati neke odgovore, priča Jurković. Dodaje kako je netočno da se azilanti ne žele prilagoditi životu u Hrvatskoj. 


- Oni tu uče jezik, žele učiti. Međutim, jako malo toga im je omogućeno. Jezik se uči metodički, s profesorom hrvatskog jezika – to im je slabo ponuđeno, i onda sami uče. Nevjerojatno je kako odrasli vrlo brzo usvajaju jezik. Oni moraju učiti jezik, u kratkom vremenu moraju naći posao. Jedan od razloga što odlaze je taj što imaju iste egzistencijalne probleme kao i hrvatski građani – rade niskokvalificirane poslove jer druge ne mogu dobiti, jako teško im je pokriti trošak najma stana, i sve ostale životne troškove, objašnjava Jurković.


Mulalić kaže kako veliku ulogu u pomaganju i radu s izbjeglicama imaju civilno društvo, volonteri i lokalne zajednice u koje ljudi dolaze.


- Civilno društvo pomaže na način da, kroz volontersku mrežu i različite projekte, osigurava ljudima tečajeve jezika, prekvalifikacijske programe, edukaciju o osnivanju vlastitog obrta, i slično. Problem je što je to uglavnom projektno financiranje kratkog trajanja, i sjajne stvari koje udruge civilnog društva rade često nisu preuzete unutar sustava. Te dobre prakse bi trebale postati sustavne prakse, smatra. 


Kaže kako velika podrška dolazi i od samih građana, koji imaju priliku osobno upoznati neke migrante, postanu osjetljivi na tu temu i žele pomoći. Mulalić je u svom radu s migrantima i sama pomagala s učenjem hrvatskog jezika, ali i na približavanju s lokalnim ljudima, čime se bavi i danas.


- Stvaramo prostor gdje se ljudi mogu upoznati s našim novim članovima društva, stvaramo prostor za dijalog i upoznavanje drugih kultura, a isto tako da drugi upoznaju našu, priča.


Jurković smatra kako je veliki nesrazmjer u kvotama azilanata koji su Hrvatskoj dobili azil, i kvotama za dozvole i boravak 'radne snage'. 


- 950 ljudi do kraja 2020. je dobilo azil, a prošle godine je kvota za uvoz radne snage bila više od 78 tisuća. Budućnost je ovdje. Trebamo prihvatiti te ljude, ne trebamo se bojati stranaca. Strah od stranaca je općepoznat, ali isto tako i migracije - svatko od nas se može pitati ima li kojeg migranta u svojoj obitelji, i sigurno ćemo ga naći. Migracije su povijest čovječanstva, treba ih prihvatiti i iskoristiti najbolje u tome, napominje Jurković.


Točnih podataka o broju azila koji su radili u Hrvatskoj, kaže, nema. Napominje i kako se svi azilanti zaista žele zaposliti.


- Nitko ne želi raditi od 800 kuna socijalne pomoći za samce, kaže i dodaje kako u Hrvatskoj ljudi imaju predrasude sami o sebi.


- Trebamo se otvoriti drugima i saslušati tog drugog, jer to su ljudi žele tu živjeti s nama, cijene to što su dobili azil u našoj zemlji, zaključuje Jurković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!