Svi se slažu - ovaj je put važno izbjeći loše obnove

Nakon potresa aktualizirano je pitanje kvalitete gradnje tijekom obnove nakon Domovinskog rata. Od 1995. do 2010. obnovljeno je 150 tisuća kuća. Stotine stručnjaka i inženjera bile su uključene u taj pothvat, Ministarstvo je bilo koordinator, a radove su izvodile hrvatske tvrtke.

➡️ Najnovije stanje u Petrinji, Sisku i Glini
➡️ Horvat: Graditi tako da se ne ponove greške iz povijesti

Bio je to najveći projekt hrvatske države poslije Domovinskog rata. Tadašnji akteri upozoravaju da obnova i sanacija nikako nisu značile isto.

- U procesu organizirane poslijeratne obnove, takve kuće su se uglavnom sanirale, a ne rekonstruirale. To su dva različita pojma, ističe Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

- Ponavljam, kuće su odradile ono što su trebale. U epicentru, u Sibiću, odnosno Strašniku i Glinskom Novom Selu ima takvih oštećenih, ali nijedna kuća novoobnovljena od temelja nije srušena, poručuje sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Jer tijekom potresa različite su posljedice na kući koja se sanirala od onih na kući koja je građena iz temelja.

- Paušalna konstatacija da se sve srušilo jednostavno nije istinita, ali da su određeni objekti građeni nekvalitetno, da je za to potrošen državni novac hrvatskih poreznih obveznika, to je istina, kaže ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.


Upravo zbog toga Vlada poziva mjerodavne institucije da provedu istragu, a toga se ne boji ni župan koji je tada sudjelovao u obnovi. Njegova je kuća također nastradala.

- Ja živim u toj situaciji zajedno s tim stanovnicima, pa ja ne živim u Zagrebu, ja živim tu i moja roditeljska kuća je oštećena, poručio je župan Žinić.

- Pozivam i DORH i USKOK i sve službe da utvrde ima li tu bilo kakve odgovornosti, dodao je.

- Ako neka kuća nije bila napravljena po pravilima struke, nije bila napravljena tako da izdrži određene seizmičke udare, ako nije bilo armature, nije baš lako, ali će se sigurno utvrditi tko i zašto je doveo do toga da se to dogodi, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

A dok oni budu utvrđivali moguće nepravilnosti, većina će se kuća već pregledati i označiti naljepnicama. Struka i ovdje vidi problem, jer se, kažu, u javnosti iskrivilo tumačenje oznaka.

- Mnogi proglašavaju da smo mi zgrade zapravo označili za rušenje, a to nije istina. Ideja tih crvenih je da su one neuporabljive za građane, da se maknu, posebice s obzirom na ove velike naknadne potrese, rekao je izvanredni profesor Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Josip Atalić.

U jednome se svi slažu - ovaj je put važno izbjeći loše obnove i podići kvalitetu na višu razinu, ponajprije poštujući mišljenje onih kojima je to posao.