"Svi su vjernici pozvani na svetost i ljubav prema Bogu"

Blagdan je Svih svetih. O smrti, gubitku, životu, nadi, utjesi u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je profesor Anto Gavrić s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu.

O blagdanu Svih svetih

Kada se počeo slaviti blagdan Svih svetih i kako se tijekom vremena njegov sadržaj mijenjao?

-  Početkom 4. stoljeća može se vidjeti kako je zbog velikog broja mučenika bilo teško organizirati spomen za svakog pojedinog mučenika, pa se stvara jedno zajedničko slavlje u istočnim crkvama. Tri stoljeća kasnije papa Honorije IV. prenosi kosti rimskih mučenika iz rimskih katakombi u rimski hram Panteon i posvećuje ga Blaženoj djevici Mariji i mučenicima, kazao je prof .dr. sc. Anto Gavrić, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Zagreb.

- Svaka mjesna crkva određuje sama svoj datum, tako da datum svetkovine varira do 835. godine, kad papa Grgur III definitivno prenosi samu svetkovinu na 1. studenoga. I možemo gledati kroz povijest do 20. stoljeća, do svetoga pape Pia X, koji će uobličiti da i sama svetkovina bude i neradni dan, dodao je.

Pojam svetosti

Kako definirati pojam svetosti? Tko je i na koji način može zaslužiti?

- Možda je problem u tome kad se govori o svetosti, da se govori o nekim izvanrednim čudesima koja se pripisuju pojedinim svecima, onda se teško približiti vjernicima jednom takvom uzoru, idealu, ali svetost nije rezervirana za elite, pojasnio je.

Svetost je nešto što je dostupno svima i svi su pozvani na svetost, naglasio je.

- Samo je Bog svet, a svi su vjernici pozvani na svetost, kazao je.

- Upravo ta ljubav prema Bogu čovjeka nosi u njegovu svakodnevnom životu, nastavio je.

-  Možemo vidjeti svece od onih koji su kanonizirani, pa ima i djece, mladića, djevojaka, studenata, starijih osoba, obitelji, dakle, sa svih područja. Mislim da to pokazuje koliko treba više govoriti o svetosti koja je dostupna svima i koliko su svi pozvani na svetost, napomenuo je.

Duhovne poruke i vrijednosti ovog blagdana

Posebice se pokazuje vrijednost zajedništva, kazao je profesor Gavrić.

- Zajedništvo sa svetima po Bogu i u Bogu, a onda sutradan, na Dušni dan, vidjeti to zajedništvo, opet po Bogu i u Bogu s našim pokojnicima, rekao je.

-  Zajedništvo zemaljske i nebeske crkve koje je istaknuto, a onda jedna radost koja se pokazuje u ovome slavlju Svih svetih, jedna smirenost, povučenost za razliku od nekih jučerašnjih događanja gdje je sasvim druga dimenzija istaknuta, radost, jedan mir, jedna povučenost, zajedništvo obitelji koji se pokazuje kroz ove dane, kazao je.

O vječnom životu

Ova dva dana prilika su za razmišljanje o vječnosti.

Profesor Gavrić rekao je da vjeruje u vječnost iako razumije da je ljudima ponekad teško vjerovati.

- Možemo pogledati recimo istraživanja, recimo europsko istraživanje vrednota koje se svakih devet godina obnavlja i vidjeti koliko ljudi u Hrvatskoj vjeruje u Boga. Ali kad pogledamo to vjerovanje u vječni život, ono postupno pada. Pema tom istraživanju negdje oko 60% Hrvata vjeruje u vječni život. Uočljiv je u odnosu na proteklih devet godina pad od nekih 15%, objasnio je.

Dodao je da su upravo ovi dani kada građani propitkuju svoj odnos prema bližnjima i Bogu.

- Ljudi koji dolaze i polažu cvijeće, propitkuju se, bili vjernici ili nevjernici, u tom odnosu prema svojim bližnjima. I jedan pogled vjere ide daleko više od samoga groba, zaključio je.