Svjetski dan dostojanstvenog rada: Sindikati traže više

U povodu 7. listopada, Svjetskog dana dostojanstvenog rada, u ponedjeljak je na panelu istaknuto da bi što više zaposlenika trebalo biti obuhvaćeno kolektivnim ugovorima (KU) koji reguliraju radnička prava te da je cilj povećati pokrivenost s trenutnih 46,5 posto na 80 posto.

- Dostojanstven rad za sve radnike u Hrvatskoj važan je za sprječavanje 'utrke prema dnu', vezano uz radnička prava, kako ne bismo ostali bez naših radnika, građana i budućnosti, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek na panel raspravi pod sloganom Stop utrci prema dnu Javni novci samo uz kolektivni ugovor! 

Hanzalek je naglasio da bogate multinacionalne kompanije u Hrvatskoj trebaju promovirati dostojanstven rad, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a "mi moramo davati jasne poruke da investitori koji namjeravaju iskorištavati naše ljudske i prirodne potencijale, izvlačiti iz zemlje dobit i rušiti naše radne standarde - jednostavno nisu poželjni".

Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić upozorila je da je stanje posebno loše u privatnom sektoru gdje granski kolektivni ugovori postoje samo u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu, te drvnoj industriji.

Premda rade u jednoj od najprofitabilnijih djelatnosti - telekomunikacijama - statistike pokazuju da 70 posto radnika ima plaću manju od prosjeka Hrvatske, iako je 50 posto radnika visoke stručne spreme, daleko iznad prosjeka države.

- Telekom operateri stalno povećavaju cijene usluga građanima, ali radnici od toga nemaju ništa. Danas su siromašni radnici, a sutra će biti siromašni umirovljenici i socijalni slučajevi, upozorila je Mamić.

- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u idućem razdoblju namjerava provoditi niz aktivnosti usmjerenih na bolji život hrvatskog radnika, a jedna od tih aktivnosti je promicanje kolektivnog pregovaranja kao najboljeg alata za postizanje dostojanstvenog rada, rekla je načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada Josipa Klišanin.

Podsjetila je da su prema europskim direktivama i preporukama Vijeća, sve europske države obvezne štititi i promicati kolektivno pregovaranje, a ako je ona manja od 80 posto, države članice EU-a bit će obvezne izraditi i provesti nacionalne akcijske planove za povećanje obuhvaćenosti.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić drži kako bi minimalna plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 1000 eura, prosječna plaća bi trebala biti 2000 eura, a plaća visokoobrazovanog stručnjaka s minimalno dvije godine radnog staža 3000 eura".

- Da bismo postigli dugoročnu održivost gospodarstva moramo pomiriti tri bitna područja imati obrazovane ljude za nove tehnologije, ravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka i očuvanu prirodu, naglasio je Jurčić.