10:05 / 20.05.2019.

Autor: N.Gerek/HRT

Tako mala, a tako korisna. S ljudima sve teže živi

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Nedostaje hrane, sve je više pesticida, bolesti i novih štetnika.
Tako mala, a tako korisna. Primarna joj je funkcija održavati bioraznolikost jer oprašuje više od osamdeset posto biljnih vrsta. Riječ je dakako o pčeli. Pčelari to ne zaboravljaju pa se osim za prinos meda, brinu i za zaštitu pčela.

Zna to dobro i krčki dugogodišnji pčelar Nedjeljko Mrakovčić, inače predsjednik Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije.

- Imamo po 20 tisuća košnica. Što se tiče samoga prinosa meda, ovisi o godini. Ako gledamo ovu godinu, bit će loša jer klimatski uvjeti, klimatske promjene drastično utječu na prinos kadulje, a to je jedina paša koju imamo - kaže.

Od mora do gorja, u Vinodolu je bogatstvo kadulje, vrijeska i meduna. Jedino je mladih nedovoljno, iako se već ističe 27-godišnji Antonio Komadina. Njemu je ovo, kaže, već peta godina da se bavi pčelarstvom. OPG je otvorio 2017.

- Teški su uvjeti u pčelarstvu, vremenski uvjeti su katastrofa. Svake godine sve teže i teže. Evo, pogledajmo sada, samo kiša pada, vjetar i bura, ali ne smijemo odustati od toga - poručuje.

Iako u Hrvatskoj nema pomora pčela, suživot s ljudima sve im je teži - nedostaje hrane, sve je više pesticida, bolesti i novih štetnika.

- Na nama je da upozorimo na ozbiljnost situacije, da pčela nakon 110 milijuna godina teško opstaje bez pomoći pčelara i da je nužna intervencija svih zainteresiranih kako bi pčele ostale i za naše buduće naraštaje na životu - poručuje Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Iako od ove godine na svakoj staklenci mora biti navedeno točno podrijetlo meda, pčelari i dalje vape za sigurnijom kvalitetom.

- Patvorenoga meda u Hrvatskoj ima puno i to je činjenica. Ova država bi se trebala malo bolje uhvatiti u koštac s tim problemom. Pogledajte samo, ako uzmete u obzir da se makne to s tržišta, koliko bi se lakše disalo za primarnu pčelarsku proizvodnju. To je nelojalna konkurencija. To je s druge strane, što je još gore, obmana i prevara potrošača - kaže Dražen Lušić iz Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda.

U pčelarskim centrima, kakav će jedan biti u Grižanama, educirat će se oni koje ova poljoprivredna grana zanima ili su samo ljubitelji pčela i meda. U sustavu pčelarstva Europska unija tek je prihvatila model novih potpora, koje će slijediti za godinu i pol.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!