08:14 / 22.05.2020.

Autor: V.K./U mreži Prvog/HR

Tarnik: Obnova bez zakona je iznimno opasna

-

-

Foto: - / -

Dva mjeseca su prošla od razornog potresa u Zagrebu i okolici koji je iza sebe ostavio ogromnu štetu.
Dva mjeseca su prošla od razornog potresa u Zagrebu i okolici koji je iza sebe ostavio ogromnu štetu. 

Ivan Križić, član Upravnog odbora Društva arhitekata Zagreba je u emisiji U mreži Prvog, rekao kako novi zakon o obnovi koji je stavljen u javnu raspravu nije dobar te kako zakone koje bi visokostručna odluka trebala određivati, njih određuju politički odnosi.

Istaknuo je kako je struka od početka bila  jednoglasna i zalagala se za pravedniji zakon koji će na jasan način riješiti ključne probleme, a to su modeli financiranja svega, tko vodi obnovu i odlučuje te tko upravlja cijelim procesom koji će trajati desetke godina.

Prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, naglasio je kako je proces donošenja zakona prespor u odnosu na trenutne potrebe građana Zagreba, ali kako je ova verzija zakona znatno bolja, što se tiče povijesti umjetnosti, nego ona prijašnja.

Jedna od glavnih primjedbi glede ovog zakona je to da se ne predviđa jednak status za osobe koje žive u kućama i one koje žive u stanovima.

- Potresom je stradalo široko područje i ono nije cijelo zaštićeno-povijesna cjelina grada Zagreba, niti su to pojedinačna kulturna dobra. Zakon predviđa potpuna rješenja obiteljskih kuća, a stambene zgrade nemaju ravnopravan status s njima, naglasio je Križić i dodao kako to nije dobro te kako je to jedna od diskriminacija koje ovaj zakonski okvir predviđa.

Statičar Krešimir Tarnik iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva, istaknuo je kako je obnova bez zakona iznimno opasna te, ako se ne donese zakon po kojem će projektanti raditi obnovu, statičari neće moći za dobar dio građevina projektirati konstrukcije.

- Podsjećam da su kolege iz Albanije nakon potresa obnavljali zgrade na brzinu bez zakona i pravilnika i oni su završili na sudovima nakon što ih je drugi potres zatresao nakon dva mjeseca, rekao je i dodao kako se nisu spremni izlagati dok ne znaju do koje razine će i na koji način će pojačavati objekte.

Istaknuo je kako nije dovoljno da zgrada ima samo obnovljenu fasadu stoga što zgrade više nisu nosive kao prije potresa. Opeka se rastresla, a vezivo između nje više ne postoji ili je staro i nema funkciju.

- Najveća odgovornost je na statičarima. Oni potpisuju sigurnost objekta, a ono što je ključno da i ako se popravljaju objekti, nismo sigurni da će se naše upute provesti na ispravan način, a ne možemo ljudima pružiti uslugu nadzora, ispravnog projektiranja kada pojačanja nisu regulirana, rekao je i dodao kako je sve ovo „tapkanje u mraku”.

Križić je rekao kako se ne bi složio da su projektanti trenutno u „sivoj” zoni zato što je zakon propisao nešto što se zove održavanje i oni mogu provoditi zahvate na građevinama kojima neće biti potrebni veći zahvati što se tiče konstrukcije.

- Moram reći da i ono što imamo propisano zakonima mi često ne provodimo. Volio bi da smo mi inženjeri pragmatičniji i da se držimo provedbe zakona, naglasio je.

Damjanović je naglasio kako se slaže da je nužan zakonski okvir koji će „učvršćivati” povijesne građevine koje su zaštićene.

- Povratak u prvobitno stanje nikada nije moguć zato što su to slojevite građevine koje često nisu izvedene po izvornom projektu, naglasio je.

Neki su ljudi već krenuli obnovu svojih objekata i kako Križić kaže upravo su to problemi o kojima struka govori.

- Ljudi nemaju vremena čekati i nije dobro da smo mi već 2 mjeseca prepušteni određenim političkim situacijama u kojima ne možemo imati rješenje, naglasio je.

Damjanović je rekao kako se u Hrvatskoj permanentno zaobilaze dokumenti u zaštićenoj spomeničkoj baštini i kako kaže, tome je tako zbog nedovoljno dobrog funkcioniranja sustava kazni.

Tarnik je rekao kako trenutno u Zagrebu ima 8 tisuća objekata koji su dobili crvenu oznaku, ali se sprema revizija nakon što se objekti ponovno obiđu.

- Taj je podatak iz onog prvotnog vala kada su objekti bili označeni crvenom oznakom zbog opasnosti od pada dimnjaka, zabata, dosta ih je bilo s oštećenim stubištima, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!