Tema dana - reakcija tijela na naglu promjenu vremena
26.08.2018.
21:05
Autor: HRT
Sljedećih dana prognostičari predviđaju poboljšanje vremena i porast temperature, ali ipak se ne radi o visokim temperaturama koje smo imali prije ovog zahladnjenja.
Najavljeno nevrijeme poharalo je Hrvatsku, a najteže je bilo u Istri i na krajnjem jugu. Kada će se vrijeme smiriti, što nas očekuje ove jeseni i kako nagla promjena vremena utječe na zdravlje ljudi u Temi dana govorili su meteorolog Tomislav Kozarić i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KB-a Sveti Duh prof. Eduard Galić.
Dan je u unutrašnjosti izgledao kao jesenji, ali već od sutra čeka nas druga priča, rekao je Kozarić. "Na području Istre zabilježeno je 17.000 udara groma, no ne bih rekao da je to nešto više od uobičajenog za Istru u ovo doba godine", dodao je.
Prof. Galić je naglasio da je svaka velika promjena vremena za organizam vrlo zahtjevna. "S jedne strane imate fiziološki stres na koji organizam mora odgovoriti prilagodbom. U kroničnih bolesnika, osobito sa srčanim problemima, hladnoća može rezultirati grčem krvnih žila (vazospazmom) i porasta krvnog tlaka. Međutim velik broj ljudi teže doživljava kada je toplije i vlažnije vrijeme i kada meteorološke prilike na plućne bolesnike i one s niskim krvnim tlakom", rekao je Galić.
Sljedećih dana prognostičari predviđaju poboljšanje vremena i porast temperature, ali ipak se ne radi o visokim temperaturama koje smo imali prije ovog zahladnjenja.
Galić je potom naveo simptome koji se javljaju za toplijeg i vlažnijeg vremena: osobe su umornije bez motivacije za rad, a u reumatoloških bolesnika izraženiji su bolovi u kostima i zglobovima. Važno je informirati se, biometeorološka prognoza je pozitivan trend. Važno je kako se odijevati, uzimati adekvatno lijekove, a za hladnijega vremena prilagoditi unutarnju temperaturu vanjskoj, rekao je Galić.
"Dugoročne prognoze su nepouzdane, ali teško da ćemo pogriješiti prognoziramo li dan, dva unaprijed - ili možda tri. U svakom slučaju, trend globalnog zatopljenja nam ne ide u prilog jer su ekstremi sve češći i idu van granice zabilježenog", naglasio je Kozarić.
Profesor Galić dodaje da postoje programi i znanstvene studije u Hrvatskoj koje se bave utjecajem meteoroloških uvjeta na velike incidente.
Dan je u unutrašnjosti izgledao kao jesenji, ali već od sutra čeka nas druga priča, rekao je Kozarić. "Na području Istre zabilježeno je 17.000 udara groma, no ne bih rekao da je to nešto više od uobičajenog za Istru u ovo doba godine", dodao je.
Prof. Galić je naglasio da je svaka velika promjena vremena za organizam vrlo zahtjevna. "S jedne strane imate fiziološki stres na koji organizam mora odgovoriti prilagodbom. U kroničnih bolesnika, osobito sa srčanim problemima, hladnoća može rezultirati grčem krvnih žila (vazospazmom) i porasta krvnog tlaka. Međutim velik broj ljudi teže doživljava kada je toplije i vlažnije vrijeme i kada meteorološke prilike na plućne bolesnike i one s niskim krvnim tlakom", rekao je Galić.
Sljedećih dana prognostičari predviđaju poboljšanje vremena i porast temperature, ali ipak se ne radi o visokim temperaturama koje smo imali prije ovog zahladnjenja.
Galić je potom naveo simptome koji se javljaju za toplijeg i vlažnijeg vremena: osobe su umornije bez motivacije za rad, a u reumatoloških bolesnika izraženiji su bolovi u kostima i zglobovima. Važno je informirati se, biometeorološka prognoza je pozitivan trend. Važno je kako se odijevati, uzimati adekvatno lijekove, a za hladnijega vremena prilagoditi unutarnju temperaturu vanjskoj, rekao je Galić.
"Dugoročne prognoze su nepouzdane, ali teško da ćemo pogriješiti prognoziramo li dan, dva unaprijed - ili možda tri. U svakom slučaju, trend globalnog zatopljenja nam ne ide u prilog jer su ekstremi sve češći i idu van granice zabilježenog", naglasio je Kozarić.
Profesor Galić dodaje da postoje programi i znanstvene studije u Hrvatskoj koje se bave utjecajem meteoroloških uvjeta na velike incidente.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora