20:01 / 23.11.2021.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Tematska sjednica saborskog odbora o modelima izbornog zakona u BiH

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Foto: - / Pixabay

Postojeći izborni zakon u BiH koristi se za različite političke pokušaje da se Hrvati liše svoje konstitutivnost te se umjesto toga svedu na običnu brojčanu manjinu, rekao je danas Milan Sitarski s Instituta za društvena i politička istraživanja u Mostaru (IDPI) na sjednici saborskog odbora u Zagrebu. 

Sitarski je sudjelovao na tematskoj sjednici Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH o "Prijedlozima modela za izborni zakon u Federaciji BiH". Po tom beogradskom povjesničaru, pitanje izmjene izbornog zakona u BiH nije neko tehničko, operativno pitanje već suštinsko pitanje političkog, a onda i u drugim sferama života, opstanka hrvatskog naroda.

- Na osnovu nesavršenosti postojećeg izbornog zakona u BiH, pa i Ustava zemlje, vrše se različite političke radnje koje su na tragu i s ciljem da se Hrvati u potpunosti liše svoje konstitutivnosti, da se pretvore u neku brojčanu manjinu, s manjim pravima nego što imaju nacionalne manjine u jednonacionalnim državama, rekao je Sitarski.

Pitanje izmjene izbornog zakona je, kako ističe, "najkompleksnija tema koja egzistira u političkom okruženju Hrvatske i direktno se tiče hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH".

- Prijeti opasnost da se Hrvati pomnože s nulom, slikovito se izrazio Sitarski.

Podsjetio je da je u posljednjih 25 godina, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, došlo do izmjena originalnog Daytonskog ustroja koji je i inače vrlo kompliciran.

Ističe da je federalističko-konsocijacijski sustav i inače kompliciraniji od unitarnog sustava, ali također upozorava da "ako primijenimo unitarni sistem na pluralnu zemlju dobijemo ili raspad ili permanentnu krizu te zemlje". Kazao je da je IDPI razvio dva modela izmjena Izbornog zakona BiH.

Prvi je "Model A" i podrazumijeva isključivo izmjene Izbornog zakona, a njime se u cijelosti implementiraju odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Šlaku, s obzirom da osiguravaju da se na svaku dužnost koja se bira u entitetu u kojem živi, neovisno o tome kojem konstitutivnom narodu pripada ili ne pripada, može kandidirati doslovno svaka osoba.

"Model B" podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, a njime se implementiraju i odluke u predmetima Pilav i Pudarić, obzirom da omogućavaju svim građanima kandidiranje i glasovanje za doslovno sve dužnosti u BiH, neovisno o tomu u kome entitetu žive.

Sitarski se u svom izlaganju osvrnuo na presude Ustavnog suda BiH te Europskog suda za ljudska prava.

Kod presuda Ustavnog suda BIH, po njima je, tvrdi Sitarski, svaki od tri konstitutivna, ustavotvorna naroda praktički zasebna izborna jedinica, ili "specifični demos", bilo da se radi na državnom ili entitetskom nivou.

- To je demos za izbor tijela zakonodavne i izvršne vlasti (...) to su na državnoj razini Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine, a na entiteskim nivoima to je Dom naroda Parlamenta federacije i Vijeće naroda Republike Srpske, rekao je Sitarski.

Po njemu, veliki su problemi kod tumačenja europskog suda. "Prevladavajuća tumačenja su da te presude impliciraju ukidanje konstitutivnosti i nužno nametanje tzv. građanskog modela ustroja BiH.

- No, niti jedna od tih odluka ne traži ukidanje ili propitivanje konstitutivnosti naroda, ističe Sitarski.

- One se, nastavio je, ne tiču ustava BiH kao takvog, niti njegovih temeljnih načela, prije svega konstitutivnosti.

- One se tiču sasvim konkretnih prava pojedinih građana ili skupine građana. Taj sud je presudio da BiH mora osigurati vrlo konkretna prava svakom od tužitelja. Kako to učiniti, sud nije propisao. To je stvar BiH i njezinog zakonodavstva, tvrdi Sitarski.

Potpredsjednik saborskog odbora Nino Raspudić je ocijenio da se "građanska priča koristi kao krinka za većinski nacionalizam, točnije nacionalizam brojnijeg naroda".

- Paradoks je da se takva politika predstavlja kao nešto što nadilazi nacionalne, ili kako neki međunarodni akteri pogrešno govore, etničke podjele, no u BiH nemamo tri etničke skupine, to su tri naroda, tri nacije te su definirane kao konstitutivni narodi i u Ustavu, rekao je Raspudić.

Po njegovom mišljenju, problem je u tome što dio političkih aktera u Hrvatskoj, pa i danas zastupnika u Saboru i dalje podržava taj pseudograđanski koncept.

- Ja se nadam zbog neznanja, ali kada se ove stvari izlože više se ne mogu pozivati na neznanje, dodao je Raspudić.

Kazao je da koristi riječ "pseudograđanski" jer u biti i u praksi on samo znači dominaciju nacionalizma brojnijeg naroda.

Smatra da je IDPI napravio ozbiljne i temeljite analize i ponudio modele kojima se, ako ima političke volje, zadovoljava sve ono što stoji u presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH.

- Dolazimo do pitanja političke volje, postoji li u BiH politička volje. Meni se čini da s bošnjačke strane apsolutno ne postoji jer glavni politički akter Bakir Izetbegović jučer negira sam identitet Hrvata i Srba u BiH, rekao je saborski zastupnik Mosta i sveučilišni profesor aludirajući na izjavu bošnjačkog čelnika da su svi ljudi u BiH zapravo potomci "dobrih Bošnjana", odnosno bogumila, koje su političke silnice tek u novije vrijeme podijelile po vjerskoj i nacionalnoj osnovi.

Izetbegović je jučer na tribini u njemačkom Mainzu rekao da je "srednjovjekovna Bosna bila zasebna i posebna, kao i njeno stanovništvo koje jest bilo i pravoslavno i katoličko, ali ne hrvatsko ili srpsko".

Raspudić, međutim, ističe da povijest pokazuje da formiranje moderne nacionalne svijesti do koje dolazi u 19. stoljeću teče paralelno kod Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH.

Podsjeća da Izetbegović to govori 130 godina nakon (austrougarskog upravitelja) Benjamina Kallaya, koji je u BiH pokušao provesti takav koncept i nije uspio, a da se u međuvremenu dogodilo čitavo 20. stoljeće s dva svjetska rata i s ratom 90-ih koji su dodatno učvrstili te entitete.

- Da netko misli to progurati mora biti totalni idiot ili politički zlonamjeran i neodgovoran, rekao je Raspudić.

Ističe da je to jasno rekao govoreći o politici njemačkog ministarstva vanjskih poslova - da je to "zločinačka politika".

- Politika koja misli da dekretom, potpisom može ukidati konstitutivnost naroda u BiH i koja na taj način neodgovorno potkopava temelje krhkog, mirovnog sporazuma koji funkcionira i kao ustav države. Ta je politika zločinačka, tvrdi Raspudić i dodaje da to treba reći našim velikim prijateljima, bilo da je riječ o Njemačkoj iz čije vanjske politike dolaze ideje u ukidanju konstitutivnosti naroda, bilo da je riječ o našim dužnosnicima koje je naša diplomacija ugurala u vrh Vijeća Europe da bismo dobivali odgovore koji kao da dolaze iz kabineta Bakira Izetbegovića ili Željka Komšića.

Uvjeren je da postoje rješenja koja bi uvažila odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali ne bi dokidala konstitutivnost naroda.

- Ima ih, ona su relativno jednostavna, ali pitanje je da li postoji politička volja. Vrh bošnjačke politike očito procjenjuje da im vrijeme radi u korist, dodao je.

Upozorio je da je do izbora ostalo nešto manje od godinu dana i ako se ništa ne promijeni vjerojatno će napraviti ono što su već napravili - formirati vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!