Tko sve i kako pritišće DORH?

Tko sve i kako pritišće DORH? Je li glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek potpuno neovisna? Je li sklona štititi koga? Oporba se pita - zašto se određene istrage i radnje zaustavljaju, a predmeti završe u ladici kada se u njima pojave inicijali AP? Državnom odvjetništvu već se godinama smanjuje novac potreban za rad. Nedovoljan broj djelatnika itekako utječe na učinkovitost te važne pravosudne institucije.

"Uloga oporbe je da pita i propituje"

Anka Mrak-Taritaš, GLAS rekla je da bi interes glave državne odvjetnice i vladajuće stranke trebao biti da izvješće o radu u Sabor na raspravu dođe odmah.

- Glavna državna odvjetnica je 2. svibnja 2022. podnijela izvješće za rad za 2021., a sada je oporba bila ta koja je trebala skupiti potpise da dođe na raspravu na plenarnu sjednicu. U javnom prostoru je tema tko je AP. Pokazalo se da kad se pojavi AP da su to predmeti koji dobivaju drugi značaj i teško je onda govoriti o neovisnosti. Glavna državna odvjetnica ima problem koji će teško riješiti, a to je krimen u postupanju u slučaju Žalac, rekla je. 

- Nema dovoljno vode u Savi koja će oprati da je predmet bio stavljen sa strane u ladicu i da je netko drugi morao intervenirati, dodala je. 

Istaknula je kako je uloga oporbe da pita i propituje, a da je uloga glavne državne odvjetnice da pokaže da odgovorno i savjesno radi svoj posao.

- A sumnja je da ne radi, naglasila je.

Demokratski deficit

Na pitanje je li skupljanje potpisa pritisak na državno odvjetništvo, Mišel Jakšić, SDP rekao je kako je takav stav strašan i da pokazuje ogroman demokratski deficit kod nekih ljudi koji o puno toga odlučuju.

- Zadnjih tjedan dana mogli smo čuti, pogotovo od vladajuće većine, da je Hrvatska sjajna zemlja sa sjajnim pravosuđem gdje građani vjeruju u institucije, gdje je sve transparentno, jasno i čisto i da mladi ljudi hrle da bi radili u javnoj upravi i državnom odvjetništvu jer će im omogućiti da svoju zemlju čine boljom, a imat će odlične uvjete i za život i profesionalno napredovanje. Jedini problem su zločesti mediji koji stvaraju neke neteme i izmišljaju i oporba koja stvara pritisak, laže i mulja, rekao je.

- Činjenica je da rasprava o izvješću glavne državne odvjetnice za 2021. ne bi bila ni danas da oporba nije skupila potpise. Izvješće o radu Vrhovnog suda 2020./2021. stoji u ladicama i nema još ni mišljenja vlade o njima, izvješće o radu pučke pravobraniteljice 2020 još uvijek stoji, istaknuo je Jakšić. 

- Fakti su da oporba radi pritisak jer pita što se događa i tko je AP, a nije pritisak kada premijer kaže da će nazvati glavnu državnu odvjetnicu i vidjeti što je to toliko hitno da se ministra Horvata uhićuje u subotu ujutro ili kad kaže da je zvao državnu odvjetnicu da pita kada će reagirati na Milanovićeve prozivke na račun Banožića. Zar to nije pritisak upitao je Jakšić.

Pritisak na glavnu državnu odvjetnicu

Nikola Mažar, HDZ rekao je kako nije pritisak na državnu odvjetnicu što je došla na odbor za pravosuđe ili na plenarnu sjednicu.

- Zakon o državnom odvjetništvu članak 6. jasno i decidirano kaže da je pritisak kada javne i političke osobe u svojim javnim i medijskim istupima kaznena djela, koja se provode po službenoj dužnosti, žele usmjeriti. To je eklatantan primjer pritiska i to je dio oporbe pokušao napraviti.

Istaknuo je kako se pokušaj oporbe da problematizira neovisnost i slobodu državnog odvjetništva sveo na jedan jedini slučaj - slučaj Žalac.

- I nije se pokušalo objasniti s faktima. Fakti su da je državno odvjetništvo RH prerano zatvorilo spis. To je jedini problematični dio. Druga stvar je da je državno odvjetništvo podiglo protiv Gabrijele Žalac još dvije optužnice. Jedini slučaj na kojem oporba želi pokazati nerad ili pokušaj zataškavanja pokazuje upravo suprotno, istaknuo je Mažar.

Nema više nezaštićenih osoba

Darko Klasić, HSLS rekao je kako je Hrvatska u proteklih 10-20 godina napredovala koracima od 7 milja što se tiče neovisnosti institucija.

- Nema više nezaštićenih osoba i tu je napravljen strahovit iskorak. Možda ne tempom kojim mi želimo, ali pomaci su daleko vidljivi unatoč tome što su i policija i DORH daleko potkapacitirani i izloženi velikom medijskom pritisku, ali i pritisku oporbe. Neprihvatljivo je da si u Hrvatskoj svatko daje za slobodu da se petlja u njihov posao, rekao je, te istaknuo da sam podatak da je 97,5 posto optužnica prihvaćeno na sudu pokazuje da ne dižu olakotno optužnice dok nemaju sve relevantne podatke.

"Krupne ribe ili srdelice"

- Ako pogledamo u mandatu sadašnje glavne državne odvjetnice imena i dužnosti koje su pod istragom vidjet ćemo da niti u jednom mandatu državnog odvjetništva od samostalnosti RH takva imena s takvom težinom nisu bila pod istragom DORH-u, rekao je Mažar odgovarajući na pitanje lovi li DORH zaista krupne ribe u koruptivnom moru ili samo srdelice kako tvrdi oporba.

Jakšić je rekao kako je činjenica da je percepcija korupcije i vjera u institucije u Hrvatskoj jako jako niska.

- Pomaci koji imamo postoje, ali ajmo si priznati iz kakvog minusa krećemo ako se uspoređujemo s zemljama u okruženju gledajući prema zapadu, rekao je.

Na upit je li istina da su premijer i glavna državna odvjetnica na stalnoj telefonskoj liniji, Klasić je rekao kako se iz njezinih postupaka vidi da to nije tako.

- Oni moraju biti u komunikaciji, ali ne smiju biti u komunikaciji u vezi izvida ili bilo kakvih istraga. Da je istina da su na stalnoj liniji ne bi se dogodilo da se uhićuju ministri i drugi državni dužnosnici, rekao je. 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku!