Glazba, glazbeni ukusi, svjetonazori, podjele i zabrane neke su od tema današnje emisije "Nedjeljom u 2" u kojoj je sudjelovao etnolog i antropolog Tomislav Pletenac.
09.11.2025.
Zadnja izmjena 15:00
Autor: M.R./Nedjeljom u 2/HRT
Glazba, glazbeni ukusi, svjetonazori, podjele i zabrane neke su od tema današnje emisije "Nedjeljom u 2" u kojoj je sudjelovao etnolog i antropolog Tomislav Pletenac.
Utjecaj glazbe na život pojedinca je neupitan, ali društvena dimenzija glazbe i glazbenog iskustva također proizvodi specifične pojave. Odgovor na pitanje što se to u hrvatskom društvu događa od ovoga ljeta odnosno koncerta Marka Perkovića Thomspona pred pola milijuna ljudi u Zagrebu svakako nije jednostavan.
- Treba zapravo sve skupa staviti u jedan puno širi kontekst. S jedne strane moramo shvatiti da ono kako se odrastalo nekad, kada je bilo jasno da ono što slušaš to jesi, toga danas više nema. Jer popularna kultura se razlila preko identitetskih osnova. Tako da kad se dogodi jedan tako veliki koncert kao što je bio u Zagrebu, njega je nemoguće odrediti. 'Aha, to je ta i ta publika.' Zapravo je riječ o vrlo heterogenoj i velikoj publici koja je objedinjena oko jednog izvođača. Druga stvar je što ta publika zapravo u tom izvođaču vidi, objasnio je Pletenac.
Upravo tu tek započinje antropološka ili etnološka rasprava, jer umjetnost ne postoji izvan društvenog i političkog konteksta.
- Mi tu imamo situaciju s pola milijuna ljudi, vrlo različitih koji su došli na jedno mjesto. Sada to predstavlja i politički moment. Vi ne možete, ako ste se bavili cijeli život politikom, samo mirno pogledati to da se negdje pola milijuna ljudi skupilo, ili koliko god da ih je, a da to nije politički događaj. Tu vi već vidite platformu za nove glasače, postojeće glasače i tako dalje, ustvrdio je.
- Tako da je, po meni, u tom smislu, nekakva podrška koja je došla od strane Vlade u tom političkom pragmatizmu vrlo razumljiva. Teško je i gotovo je nemoguće da su na tom koncertu bili samo neki mladi desničari, simpatizeri, neonacisti ili ne znam što. To su bili vrlo raznorodni ljudi, nadodao je.
Antropolog i etnolog Tomislav Pletenac
Foto: HTV / HRT
Pletenac smatra da u hrvatskom društvu postoji dubinski unutarnji nesklad koji ima svoju dugu povijest, a koji se u različitim trenucima i na različite načine ispoljava.
- Moram primijetiti da Thompson jako dobro manipulira tom unutarnjom podjelom. Dakle, on sebe stavlja na jednu stranu, doživljava sebe kao 'ratnika svjetla' ili 'viteza' ili nešto tome slično, proglašavajući drugu stranu silama zla. U svojim pjesmama navodi komuniste, masone i tako dalje. I naravno, na toj podijeli zapravo određuje onda i svrstavanje i tu stvara svoju vjernu publiku, kazao je.
- Dakle, to je po mojem mišljenju jedan odličan PR i odličan marketinški potez njegovog tima i njega samog. Da bi on uopće mogao biti činjenica, on mora zapravo jahati na kontroverzi. I tu kontroverzu on vrlo kvalitetno isporučuje, nadodao je.
Tomislav Pletenac
Foto: HTV / HRT
Društveni učinci takvih podjela mogu opstati i nakon što se razglas na koncertu ugasio, a ljudi razišli.
- Sad je problem što se nakon Hipodroma zapravo dogodilo nešto što mislim da ni on i njegov tim, a ni politika, nisu bili svjesni. Ta otimačina poruke tog koncerta zapravo će imati puno širi doseg čega smo se mi, koji smo bili kritični prema tom koncertu, zapravo unaprijed plašili i imali osjećaj nelagode, opisao je.
- To se onda prelilo u događajima tijekom ljeta, koje je onda trebalo naglo smirivati i sad imamo "pastu za zube koja je izvan tube" i ne znam tko ju može vratiti. Sami branitelji koji su izašli u Benkovcu spriječiti festival su rekli 'mi osluškujemo političku stvarnost, mi smo čekali kada će premijer dati zeleno svjetlo, za nas je njegov odlazak Thompsonu dan prije koncerta bilo zeleno svjetlo', kazao je Pletenac.
Može se reći da se u Hrvatskoj, slično kao i u drugim europskim zemljama, vodi ono što se danas često naziva kulturnim ratom. Dio privlačnosti glazbe Marka Perkovića je što predstavlja svojevrstan kontinuitet stajališta koje se opire širem procesu modernizacijie, a koje ima dugu povijest na ovim prostorima, smatra antropolog.
U tom kulturnom ratu želi se prikazati nužnost borbe protiv 'druge strane' iako nije u potpunosti jasno tko uopće je na toj suprotnoj strani, tvrdi Pletenac.
- To je zapravo i cijeli trik. S druge strane nema nikoga. Razumijete gdje je problem. Proizvodi se neprijatelj. Koncertna situacija je vrlo specifična, gotovo ritualnog karaktera, u kojoj se proizvodi oblik zajedništva. I na koncertu bilo kojeg drugog izvođača vi očekujete doživjeti taj osjećaj. To stanje može trajati vrlo ograničeno vrijeme u vrlo ograničenom prostoru. Ako želite to sačuvati van tog ograničenog vremena i prostora, vi morate imati neprijatelja. Dakle, poruka Thompsona na kraju koncerta je idite i borite se, nadodao je.
Pletenac smatra da je Vlada nastupila neodgovorno što se tiče problematike pozdrava 'Za dom spremni' i promoviranja teze o 'dvostrukim konotacijama' istog, a da odgovornost pada na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
- On je naravno mudro očekivao da će dobiti političke poene na tih pola milijuna ljudi koji će doći na koncert i nije pri tome previše razmišljao, kazao je.
- Ja vidim da se sad i Vlada našla u vrlo neugodnoj situaciji. Dakle, oni idu uokolo i smiruju to. Smiruju nešto što se više možda smiriti ne može. Ne znam na koji ćemo se način kao društvo obračunati s tendencijom da svi moramo misliti isto, da svi moramo uživati u istoj vrsti glazbe, da svi moramo pisati iste stvari ili da svi javno moramo izgovarati samo jednu moguću istinu, izjavio je među ostalim Pletenac.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora