Treba li modernizirati strukovne škole i učenike bolje pripremiti za tržište rada?

Više od 70 posto srednjih škola u Hrvatskoj želi modernizaciju strukovnih programa, što znači da bi se ukinuli predmeti poput fizike, kemije, biologije, politike i gospodarstva, ali i povijesti. Hrvatskoj je potrebna reforma obrazovanja, a učenici se moraju što prije pripremati za tržište rada.

Gradonačelnik Pule Filip Zorčić otkrio je podržava li reformu ili modernizaciju strukovnih škola i ukidanje nekih predmeta koji nisu važni:

- Svaku reformu pozdravljamo. Ako će ovo ići prema putu necjelovite reforme obrazovanja, onda je to zasigurno dobar put. Međutim, kao i svaka reforma, ona ima dobrih i manje dobrih stvari. Rekao bih da su dobre stvari upravo povezivanje s tržištem rada i vjerojatno će tu pomoći mladim ljudima da brže dođu do svoga posla. S druge strane, čuo sam s terena da ima dosta drugih problema. Posebice, kada govorimo o opće obrazovnim predmetima. Mogu reći kao profesor povijesti i književnosti, ali najprije profesor povijesti da se povijest uči ne u prva dva razreda, ali se uči od 18. do 20. stoljeća, no je što s onom poviješću prije, jesmo li tu samo u okvirima nacionalne povijesti, zašto tu nema i svjetske povijesti, rekao Zorčić.

Zorčić ističe kako treba poraditi na predmetima kao što je politika i gospodarstvo jer ćemo izgubiti na političkoj pismenosti mladih ljudi.

- Ako želimo stvoriti građansko društvo, hoćemo li mlade ljude odgajati preko društvenih mreža i TikToka ili ćemo zapravo kroz obrazovanje, objektivno obrazovanje, kroz struku, mladim ljudima približiti koliko je važno da su i politički pismeni, koliko je važno stvarati građansko društvo, objašnjava Zorčić.

- Ovaj dio predmeta kao što su biologija, posebice kada govorimo o zdravlju, kada govorimo o higijeni, kada govorimo o građanskom odgoju i koje je itekako potrebno u školama, mislim da tu ima dosta manjkavosti. Dosta dugo razdoblje je bilo tih rasprava. Mi govorimo o gotovo 150-148 kurikuluma koji se mijenjaju. Svaka reforma ima svojih dobre stvari. Ona će u mnogome pomoći ovdje. Rekao bih da je ovaj modularni način nastave prihvatljiv na neki drugi način, kao što su se polagali razlikovni ispiti, da toga u većoj mjeri više neće biti. Tako da ima i svoje prednosti. Opći obrazovni predmeti moraju biti prisutni posebice od prvoga razreda i rekao bih dati jasne građanske okvire koji će pomoći tim mladim ljudima da uz struku, da se mogu zaposliti što prije, ne prvotno zbog mature, ali isto tako moram reći s terena da su problemi mješovite škole gdje nisu samo specijalizirane strukovne škole gdje imate tu veliku ulogu ravnatelja koja ima u svojoj školi i gimnaziju, i ekonomsku školu, i strukovnu školu, dodaje Zorčić.

Kratohvil je istaknuo kakav je njegov stav u reformi strukovnih škola:

- Naš stav je vrlo jasan. U strukovnim školama se učenje mora utemeljiti na radu, tj. kroz rad. Hrvatska obrtnička komora, svoje obnoviteljske skupštine 1994. godine, kada su hrvatski obrtnici dobili svoj dom i svoj zakon o obrtu i svoj identitet u stvaranju Republike Hrvatske, ondašnje vodstvo Hrvatske obrtničke komore i obrtnici Hrvatske su zazivali upravo model obrazovanja na uzor na zapadne zemlje, poglavito na Njemačku, naglašava Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Kako kaže, ako se već ugledamo na Njemačku po modelu obrazovanja, onda trebamo u potpunosti primijeniti dualni sustav obrazovanja koji govori da bi se učenje za obrtnička zanimanja trebalo utemeljiti na učenju kroz rad. 

- Tim učenjem mladi ljudi, kada završe strukovno obrazovanje, izlaze kompetentni sa svim svojim znanjima i vještinama na tržište rada i pridonose razvoju gospodarstva. Mi kada smo zazivali dugi niz godina upravo reformu strukovnog obrazovanja, ukazivali smo da sustav obrazovanja ne prati potrebe tržišta rada. Ono što nam se dogodilo je da imamo jako malo kvalificiranih, kompetentnih mladih ljudi na tržištu rada koji izlaze iz škole i prisiljeni smo u ovom trenutku uvoziti stranu radnu snagu, zaključuje Kratohvil.