14:05 / 05.10.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Trebamo li se bojati hrane i koje?

Zdenka Kocmur i Ružica Vazdar

Zdenka Kocmur i Ružica Vazdar

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Hrana na našem tržištu nije ništa manje sigurna nego u drugim europskim zemljama, no upozorenja vezana uz zdravstvenu ispravnost namirnica i kontrole Ministarstva poljoprivrede svakako su poželjni. Sanitarna inspekcija odgovorna je za kontrolu zdravstvene ispravnosti/sigurnosti hrane na razini proizvodnje hrane neživotinjskog podrijetla te na razini maloprodaje, izuzevši objekte koji su u nadležnosti veterinarske inspekcije.

Trebamo li se bojati hrane i koje, u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska komentirala je nutricionistica mag. pharm. Zdenka Kocmur iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. 


- Treba čitati deklaracije na pakiranoj hrani, a pri kupnji na tržnicama, treba provjeriti od koga se kupuje. Danas ima dosta OPG-ova, Hrvati su nacija koja voli domaći proizvod i mnogo toga se nudi. Opasnosti su možda malo manje od nekakvih zaostataka pesticida, mi to baš ne koristimo prečesto i previše, ali govorimo li o proizvodima koji se kupuju u velikim trgovačkim lancima – riječ je o uvoznoj hrani i širokom spektru proizvoda iz kojih vrebaju različiti rizici, kaže Kocmur.


Ružica Vazdar, glavna sanitarna inspektorica iz Državnog inspektorata, ističe kako hrana koja je ponuđena potrošaču uvijek mora biti zdravstveno ispravna, zadovoljavati sve propisane kriterije i imati sve navedene nužne informacije kako bi potrošači točno znali što kupuju. 


- Svakodnevno zaprimamo prijave potrošača, godišnje oko 500 - 600 različitih prijava, vrlo često se to odnosi na istekle rokove trajanja ili na sumnje da je hrana zdravstveno neispravna. Mi sve prijave obradimo, no prioritet imaju prijave kada informacije nisu dane potrošačima, primjerice, kada nije naveden rok trajanja ili ako nisu navedeni različiti alergeni koji mogu biti potencijalno vrlo opasni za pojedinu grupu potrošača, objašnjava Vazdar.


Za potrošače su često zbunjujuće oznake „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. 


- Pojam 'upotrijebiti do' odnosi se na zdravstveno-higijensku ispravnost hrane i sigurnost tog proizvoda te podrazumijeva da se doista mora upotrijebiti točno do navedenog roka isteka trajanja. Proizvod koji nosi oznaku ' najbolje upotrijebiti do' – tu se podrazumijeva kvaliteta hrane. To su obično neki smrznuti proizvodi, oni neće s istekom tog roka trajanja postati zdravstveno neispravni, ali će promijeniti svoju kvalitetu, objašnjava Kocmur.


Čest je problem i to što prodavatelji prepakiravaju proizvode i navode nov datum isteka roka nekih namirnica, primjerice komada sira zapakiranog u prijanjajuću foliju, a Vazdar je objasnila kako inspektorat rješava taj problem. 


- To su prijave koje vrlo često zaprimamo, i to nije dopušteno. Iz ulazne dokumentacije utvrđujemo kada je ta hrana došla i provjeravamo odgovara li stvarno taj rok koji je naveden. Ako se utvrdi da je došlo do definiranja nekih novih rokova, tada se roba povlači i sankcionira, kaže.


Na proizvodima se često nalaze zdravstvene i prehrambene tvrdnje, a Kocmur je objasnila razliku između ta dva pojma. 


- Prehrambena tvrdnja je nešto što se odnosi na nekakav dodatak u proizvodu, izvan onog osnovnog nutritivnog sastava, na primjer, dodaci vitamini. Ako se laboratorijski utvrdi da to taj proizvod sadržava, to je onda u redu. S druge strane, imamo zdravstvene tvrdnje, koje uglavnom imaju marketinški karakter bez obzira nalaze li se na proizvodu ili se reklamiraju kroz medije, kaže.


- Moramo razlikovati zdravstvenu ispravnost i kvalitetu, ističe Vazdar. 


- Naravno da potrošač očekuje određenu kvalitetu proizvoda koju on možda ne ispunjava uvijek, ali sanitarna inspekcija nadležna je ponajprije za zdravstvenu ispravnost, a kriteriji kvalitete nisu u našoj nadležnosti, dodaje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!