Treći dan bijelog štrajka na sudovima, rat podacima se nastavlja

Treći je dan otkako su suci, ali i državni odvjetnici u tzv. bijelom štrajku. I danas su se priopćenjima oglasili Ministarstvo pravosuđa i Udruga hrvatskih sudaca. Obje strane ostale su na istim pozicijama i objavljuju svoje statistike. 

Ministarstvo: I dalje nizak broj odgođenih ročišta 

Prema podacima iz eSpisa danas je odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1.099 od 2.875. Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji – 25 posto. Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom. (...) Nemoguće je da su svih 1.776 današnja neodgođena ročišta uistinu ocijenjena kao hitna, odnosno da ne podliježu pod uvjete štrajka koje su iz Udruge komunicirali.

Tvrde da Udruga hrvatskih sudaca (UHS) plasira netočne informacije, budući da prema Zakonu o sudovima - suci prvog i drugog stupnja moraju sve promjene u radu na ročištima upisivati i eSpis. Pri tom naglašavaju kako u Hrvatskoj ima 1.620 sudaca koji odlučuje u prvom i drugom stupnju naspram tek 368 sudskih savjetnika koji donose odluke. Dodaju i kako je i većina sudaca Općinskog suda u Splitu svoja ročišta odgodila zbg preseljenja.

- U drugom najvećem Županijskom sudu u Splitu suci ne sudjeluju u štrajku, a prema informacijama iz eSpisa - nijedno ročište nije otkazano na Županijskom sudu u Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Na Upravnom sudu u Rijeci samo su četiri ročišta odgođena, a samo po jedno ročište na Županijskim sudovima u Bjelovaru, Vukovaru, Osijeku, Zadru i Puli, napominju iz Ministarstva. 

Plaće sudaca od 2.685 do 3.460 eura, bez dodataka

Prošli tjedan Udruga hrvatskih sudaca odbila je čak dvaput vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca uvećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana. Svi podaci o plaćama sudaca dobiveni su iz sustava Centraliziranog obračuna plaća te se iz njih vidi da se prosječna mjesečna neto plaća najvećeg broja sudaca lani već uvećala za 583 eura.

Tako su primanja sudaca županijskih sudova porasle na oko 2.685 eura, a uskočkih sudaca na oko 3.090 eura, sudaca visokih sudova na 3.023 eura. Plaće sudaca na Vrhovnom sudu u prosjeku su povećane na 3.460 eura. Ono što Udruga Hrvatskih sudaca također zaboravlja jest da, osim što su dva puta povećavane osnovice, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, udvostručene su i naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud, stoji u priopćenju.

Bez ultimatuma, poziv na dijalog

- Uvođenjem materijalnih prava u visini od 115 eura mjesečna bi se primanja sudaca dodatno povećala. Udruga je to odbila i pozvala na štrajk kojem se, srećom za hrvatske građane, nije odazvala većina sudaca, stoji u prioćenju. Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, ali ističemo da se on ne može odvijati u atmosferi ultimatuma i prijetnji poput one o bojkotu rada u izbornim povjerenstvima koju je osudio i predsjednik Vrhovnog suda. Prijedlog Ministarstva koji je u skladu sa zahtjevom udruge i dalje postoji, razgovori se mogu nastaviti, ali za sve ostale dogovore izuzev uvođenja materijalnih prava, potrebno je prvo urediti sustav plaća državnih službenika i namještenika, kako je s Udrugom komunicirano nakon štrajka službenika.

Udruga hrvatskih sudaca: Plaće padaju 24 godine 

Suprotno Ministarstvu iz Udruge hrvatskih sudaca priopćili su kako je odaziv 'trećeg dana mjera upozorenja' veći od 85 posto. Tvrde da je na nekim sudovima, poput Visokog kaznenog suda i sudova u Dubrovniku, odaziv - stopostotan. U mjerama, dodaju - suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u.

- Jedna od netočnih tvrdnji koje Ministarstvo učestalo plasira jest da su suci dobili već dvije povišice. Godine 2019. je vraćeno 6 posto osnovice koja je bila oduzeta sucima u vrijeme krize nekoliko godina ranije, te su izjednačeni koeficijenti svih prvostupanjskih sudaca. Godine 2023., nakon prvog ciklusa mjera upozorenja, osnovica sudaca porasla je 13 posto za sve suce. Uzmemo li u obzir činjenicu da je, prema podacima DZS, inflacija u prethodne dvije godine bila gotovo 18 posto, jasno je kako je to povećanje osnovice - anulirano. Ponovno naglašavamo da je nedopustivo da u sudskom sustavu bilo koji sudski službenik ima veću plaću od suca prvostupanjskog, a kamoli drugostupanjskog suda. Takvo zakonsko uređenje je obeshrabrujuće za razvoj sudačke struke i jačanje sudačkog kadra, tvrde iz Udruge sudaca.

Uvidom u usporedbe plaća sudaca s prosječnom plaćom u RH, jasno je kako je od 2000. godine, kada je prosječna plaća općinskog suca bila 2,7 puta veća od prosječne plaće u državi, taj omjer danas pao na 1,77, iz čega se može zaključiti kako je vrijednost plaće, odnosno standard prvostupanjskog suca smanjen za 34 posto, navode iz UHS-a.

U UHS-u ponavljaju da suci, kao i u svibnju 2023., traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Ponudi li izvršna vlast način kojim će ispuniti javno obećanje iz svibnja 2023., mjere će se prekinuti i ranije.

Upravni odbor UHS-a je uputio dopis članovima u kojemu ističe da je za daljnje postupke važno je istaknuti kako Ministarstvo pravosuđa i uprave u ovom trenutku ne nudi ništa osim materijalnih prava. Deplasirano je stoga raspravljati o tome što bismo trebali prihvatiti, tražiti ili odbiti. U ovom trenutku kristalno je jasno kako UHS ne prihvaća ponuđeno - materijalna prava te nema više što odbiti, jer Vlada nije niti ponudila ništa novo.

UHS u dopisu članovima ističe i da udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora, niti pozivati svoje članstvo na to, kako je više puta isticano u javnosti.

Zaključuju da će se upravni odbor UHS-a sastati najkasnije 1. veljače i odlučiti o daljnjim koracima.

Svi članovi državnoodvjetničke udruge, njih 474, sudjeluju u mjerama upozorenja

Svi članovi Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD), njih 474, sudjeluju u mjerama upozorenja tražeći indeksaciju plaća i uređenje nelogičnosti u plaćanju dežurstava, a tijekom tzv. bijelog štrajka rade samo na hitnim slučajevima, doznaje se u UHDD-u.

Neslužbeno se doznaje da mjere upozorenja podržavaju i državni odvjetnici koji nisu članovi UHDD-a.

U udruzi ističu kako je sudjelovanje njezinih članova u mjerama upozorenja signal prema izvršnoj vlasti kroz koji traže ispravljanje neravnoteže u primanjima vezanih za ekonomske paramatre te jednako vrednovanje rada. Ukazuju i na apsurdnost sustava prema kojem je rad vikendima i blagdanima manje plaćen nego radnim danima.

U UHDD-u naglašavaju da tijekom mjera upozorenja poduzimaju zakonom propisane radnje samo u predmetima koji su sukladno zakonima i poslovnicima smatraju žurnima i u predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Upravni odbor UHDD-a je pozvao članove udruge, ali i druge državne odvjetnike i zamjenike državnih odvjetnika, na provođenje ovih mjera imajući pritom u vidu zakonom propisane rokove kako ne bi nastupila nenadoknadiva šteta.

Neslužbeno se doznaje da je jedan od mehanizama mjera upozorenja neotpremanje predmeta koji nisu hitni te da se rasprave na općinskim sudovima uglavnom odgađaju.

Udruga ističe kako smatra potrebnim donošenje Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji će osim sada ponuđenog dijela materijalnih prava, u potpunosti urediti plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, sukladno postignutim standardima u državama članicama Europske unije.

Traže jačanje instituta pripravništva

Kako se doznaje u udruzi, UHDD smatra da Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) manipulira prikupljenim podacima s terena o odazivu sudionika mjera upozorenja, iznoseći u javnost tvrdnju da su materijalna prava glavni zahtjev pravosudnih dužnosnika koji sudjeluju u tzv. bijelom štrajku.

Uz to, UHDD će od MPU-a tražiti i jačanje instituta pripravništva za kojeg navode da je sustavno zanemarivan, tvrdeći kako Državno odvjetništvo (DORH) više nema bazen iz kojeg bi crpilo kadrove. Također, smatraju nužnim i ispravljanje percepcije javnosti koja, kako ističu, ne smatra da tužitelji rade odgovoran, težak i stresan posao.

Udruga, čiji je glavni cilj promoviranje digniteta struke, posebno ističe da je spremna i nadalje razgovarati s resornim ministarstvom radi donošenja cjelovitog Zakona o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.

Naglašavaju i kako se ne "šlepaju" sucima koji su u ponedjeljak započeli drugi ciklus mjera upozorenja, a kojima su se, za razliku od lanjskog, pridružili i državni odvjetnici.

Oporba: Za štrajk odgovorni Plenković i Vlada 

Predstavnici oporbenih stranaka podržali su štrajk, odnosno, mjere upozorenja sudaca, naglasivši da odgovornost za ovu situaciju nose Plenković i Vlada koji su obećali do kraja prošle godine riješiti pitanje Zakona o plaćama u pravosuđu, ali obećanje nisu ispunili.

- Ministar pravosuđa je obećao da će do kraja prošle godine riješiti pitanje zakona o plaćama u pravosuđu i normalno je da oni kojima je to obećao traže da se to i ostvari. I onda se Plenković čudi što se događa štrajk, komentirao je Peđa Grbin (SDP) štrajk, odnosno, mjere upozorenja sudaca i državnih odvjetnika. Nitko od uključenih, dodaje, ne razmišlja o posljedicama koje će zbog toga imati hrvatski građani koji neće moći ostvariti svoja prava.

Sandra Benčić (Možemo!) ustvrdila je da je za sudstvo ključno da je neovisno o izvršnoj vlasti i razumljivim smatra zahtjev koji se tiče neovisnosti njihovih plaća i to da se kriteriji za njihove plaće propišu zakonom, što podržava, a ne da se po milosti premijera mijenjaju od godine do godine. Upozorila je i na spin Vlade kako suci imaju plaće 3000 eura, rekavši da tolike plaće imaju suci Vrhovnog suda i neki suci županijskih sudova, eventualno uz neke koeficijente i radni staž. No, kaže, njih je najmanje - a najveći dio sudaca, njih oko tisuću, nema ni približno tolike plaće.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) vjeruje da će Vlada na kraju popustiti sucima s obzirom na to da smo u izbornoj godini i da će biti pod prevelikim pritiskom. Nažalost, dodaje, u ovoj priči najviše štete imaju sami građani jer je hrvatsko pravosuđe pretrpano pa sporovi ostaju neriješeni. Upitan jesu li zahtjevi sudaca opravdani, ocijenio je da, bez obzira na sva povećanja, inflacija jede plaće i mirovine i danas baš svi Hrvati osim možda par pojedinaca žive drastično lošije nego u istom razdoblju prošle godine ili prije dvije, tri godine prije nego što je krenula inflacija.

Davor Dretar (Domovinski pokret) ističe da njegova stranka podržava i smatra legitimnim apsolutno svaki štrajk, kada ga provode i organiziraju ljudi koji nisu dovoljno plaćeni. Nada se da štrajk sudaca neće biti samo štrajk sudaca, nego i ukupnog sudskog osoblja, jer i sudske zapisničarke, zapisničari i ostali službenici suda, imaju premale plaće, što također podržavaju.

- Sadašnji predsjednik vlade pokušava je staviti šapu i na sudstvo i definirati koliko će tko od njih imati plaće. Vjerojatno će im ako ne budu poslušni, on određivati niže plaće. To tako ne smije biti. Suci trebaju nastaviti sa štrajkom jer sudstvo treba biti neovisno, poručio je Božo Petrov (Most) i predsjednik Vlade nema pravo na bilo kakav način utjecati na sudstvo, na suce pa onda time indirektno i na njihove presude, naglasio je Petrov.