12:32 / 04.04.2019.

Autor: HRT

Tri turistička zakona za unapređenje sustava turističkih zajednica

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Ti su zakoni lani prošli prvo čitanje nakon što ih je Vlada potkraj listopada uputila u proceduru, a sada konačni prijedlozi idu u Sabor te se očekuje da će biti prihvaćeni u drugom kvartalu ove godine.
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila konačne prijedloge triju turističkih zakona - o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o članarinama u turističkim zajednicama i o turističkoj pristojbi, čiji je cilj reforma i unapređenje sustava turističkih zajednica.

Ti su zakoni lani prošli prvo čitanje nakon što ih je Vlada potkraj listopada uputila u proceduru, a sada konačni prijedlozi idu u Sabor te se očekuje da će biti prihvaćeni u drugom kvartalu ove godine.

Predstavljajući Vladine prijedloge, ministar turizma Gari Cappelli kazao je da je u Hrvatskoj 312 turističkih zajednica (TZ) čije će poslovanje i djelovanje po novim zakonima biti uređeno prema modelu destinacijskog menadžmenta, u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija, čime se znatno mijenjaju zadaće tih zajednica na svim razinama.

Potiče se udruživanje turističkih zajednica i racionalizacija uz primjenu načela financijske samodostatnosti, kao i osnivanje turističkih zajednica za područje više jedinica lokalne, odnosno područne ili regionalne samouprave kroz dodjeljivanje dodatnih financijskih sredstava, kazao je Cappelli.

Od izmjena u tim prijedlozima zakona u odnosu na prvo čitanje izdvojio je ograničavanje udjela troškova za bruto plaće zaposlenika u ukupnim prihodima turističkih zajednica na 40 posto, profesionalizaciju funkcije direktora TZ-ova i uvođenje mandata na četiri godine, kao i direktorima na stranim tržištima.
"Postojeći TZ-ovi, mjesta o kojima je ovih dana bilo puno priče, ne ukidaju se nego nastavljaju s radom, njih 15", dodao je ministar, uz ocjenu da će zakon o TZ-ovima imati pozitivan učinak i na njihovo učinkovitije sudjelovanje u upravljanju destinacijom, jačanje regionalne zajednice, bolju promidžbu i rezultate.

Kod zakona o članarima u turističkim zajednicama osnovno načelo pri izradi prijedloga je smanjenje opterećenja poslovanja gospodarstvenika koji su tu članarinu obvezni plaćati, a prema Cappellijevim riječima, to će rasterećenje biti u iznosu od oko 11 milijuna kuna u prvoj fazi.

- Uvodimo i pravedniji model obuhvata obveznika tog plaćanja i pravedniji model raspodjele sredstava prikupljenih tim putem. Znatno se i smanjuje broj obveznika te smo čak 21 djelatnost oslobodili tog plaćanja, među kojima su, primjerice, računovodstvene i prevoditeljske djelatnosti, frizeri, usluge tumača, informacijske djelatnosti i druge, naglasio je Cappelli na sjednici Vlade.

Istaknuo je i da za 12 djelatnosti smanjuju koeficijent za plaćanje članarine, kao i broj stopa za obračun te članarine, s dosadašnjih 28 na pet, što je prema njegovoj ocjeni, znatno administrativno rasterećenje, a pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima tu će članarinu plaćati umanjenu za 20 posto.

Novost je i da se osniva fond za turistički nedovoljno razvijena područja na kontinentu, za što će se izdvajati 9 posto u odnosu na dosadašnjih 7,5 posto.
Prijedlogom zakona o turističkoj pristojbi, što je novi naziv za boravišnu pristojbu, uređuje se da njihove iznose više ne određuje hrvatska vlada uredbom, nego se ta odluka decentralizira i donosit će je županijske skupštine na temelju pravilnika kojim ministar turizma određuje najniži i najviši iznos.

- Za područje općina i gradova koji su potpomognuti turistička pristojba određivat  će se umanjeno do 30 posto, a 2,5 posto sredstava od tih prihoda uplaćuje se u fond za nedovoljno razvijena turistička područja i kontinent. Novost je i da se 2 posto tih sredstava izdvaja za udružene turističke zajednice, poručio je Cappelli.

Zaključio je da obveznici plaćanja turističke pristojbe postaju i brodovi na kružnim putovanjima u međunarodnom pomorskom i prometu na unutarnjim vodama, a općinska i gradska vijeća odlučuju žele li tu pristojbu uvesti ili ne žele.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!