Medved: Treba pronositi istinu o Domovinskom ratu

U Dubrovniku se obilježava 30. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske. U akcijama je oslobođeno više od 1200 četvornih kilometara ili 8 posto okupiranog teritorija. Poginulo je više od 240 hrvatskih branitelja. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da i nakon 30 godina treba pronositi istinu o nametnutom i neizbježnom, obrambenom i osloboditeljskom, a nadasve pravednom Domovinskom ratu, imajući na umu Držićevu misao - Rat je poguba ljudske naravi.

Medved: Treba pronositi istinu o nametnutom, obrambenom i pravednom Domovinskom ratu

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da i nakon 30 godina treba pronositi istinu o nametnutom i neizbježnom, obrambenom i osloboditeljskom, a nadasve pravednom Domovinskom ratu, imajući na umu Držićevu misao - Rat je poguba ljudske naravi.

Potpredsjednik Vlade RH ministar Medved kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića bio je na svečanoj akademiji u povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oslobađanje juga Hrvatske.

- Operacija je iznjedrila niz vrsnih ratnih zapovjednika. Nažalost, mnogi više nisu s nama. Prisjećamo se ratnog zapovjednika obrane Dubrovnika generala Nojka Marinovića, koji je za života osigurao mjesto u hrvatskoj povijesti i srcima svih nas. Kao i naš general Janko Bobetko, vrhunski vojni strateg koji je uvijek bio uz svoje vojnike, istaknuo je Medved, i sam sudionik operacija. Dodao je da je Hrvatska prije 30 godina u obrani od agresije tražila pomoć Europe i svijeta, a danas pruža pomoć drugima.

Operacija Oslobađanje juga Hrvatske strateška prekretnica u Domovinskom ratu

Ratni zapovjednik obrane Dubrovnika Veselko Gabričević istaknuo je da su dubrovački branitelji herojskom obranom grada 1991. nanijeli srpsko-crnogorskom agresoru odlučujući vojni i politički poraz, a u oslobađanju hrvatskog juga 1992. godine uz njih su sudjelovale i brojne postrojbe iz cijele Hrvatske.

- Prvi put u Domovinskom ratu združeno su borbeno djelovale sve tri strane Oružanih snaga RH. Pritom je dubrovačka pričuvna 163. brigada sudjelovala u svim napadnim djelovanjima ravnopravno, rame uz rame, s gardijskim brigadama, rekao je Gabričević. Naglasio je da je operacija Oslobađanje juga Hrvatske bila strateška prekretnica u Domovinskom ratu, a na tom su iskustvu planirane i ostvarene operacije Maslenica, Bljesak i Oluja.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić, također sudionik vojno-redarstvene operacija, izjavio je da je ta pobjeda bila ne samo pretpostavka mira na jugu Hrvatske već je i zaustavila prodor neprijatelja prema sjeveru.

- Ponosim se našom povezanosti, snagom, energijom, emocijom i vjerom koja nas je nosila. Pobjedom na jugu Hrvatske i u ostatku domovine pokazalo se kako se sloboda ne može narodu oduzeti i kako je čast za nju se boriti, za nju živjeti i umrijeti, rekao je Bačić. Južno bojište očitavalo je zajedništvo i povezanost hrvatskog čovjeka u obrani domovine

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić posebno je istaknuo važnost dviju brigada iz županije, 163. dubrovačke i 116. neretvanske.

- Ponosni smo na mudru politiku pomirbe prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i svih ostalih sudionika, koji su u tom teškom vremenu bili na visini povijesne zadaće. Temelj je to samostalne i demokratske Hrvatske, rekao je Dobroslavić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je da Dubrovnik u Domovinskom ratu nikad nije pao, pri čemu su neizmjeran doprinos dali dubrovački branitelji na kopnu i na moru.

- Najlakše se i srcem brani ono što se neizmjerno voli. A južno bojište u punoj je mjeri očitavalo zajedništvo i povezanost hrvatskog čovjeka u obrani domovine. U operaciji oslobađanja borila se i pobijedila cijela Hrvatska, poručio je Franković.

Ministar branitelja Tomo Medved i obrane Mario Banožić te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek prethodno su na groblju Boninovo položili vijence za poginule u Domovinskom ratu.

U 10 sati počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu polaganjem vijenca i paljenjem svijeće kod Spomen-križa odvojeno je odao predsjednik Republike Zoran Milanović. Uz njega su bili i dubrovački gradonačelnik Mato Franković te umirovljeni general Luka Džanko s kojima je odao počast i na grobu generala Nojka Marinovića, ratnog zapovjednika obrane Dubrovnika.

U izjavi novinarima nakon odavanja počasti poginulima, Milanović je istaknuo da je vojno-redarstvena operacija "Oslobađanje juga Hrvatske", kojom je 1992. godine deblokiran Dubrovnik i oslobođeno 1200 kilometara, odnosno osam posto tada okupiranog hrvatskog teritorija, bila velika operacija Hrvatske vojske u rangu 'Oluje' i 'Bljeska', pa čak i veća, jer se dogodila tri godine ranije u uvjetima međunarodne poluizolacije Hrvatske, bez oružja.

- Trebala je biti centralna državna proslava ili obilježavanje u organizaciji države, a ne županije. Ali, nažalost, evo ga, to je dopalo u ruke lokalne ekipe, tako je ispalo, rekao je Milanović te dodao kako je to stranačka prćija, privatluk ljudi koji su, kako je rekao, sitna politička biomasa.

Više na:

Na Stradunu je održan mimohod postrojba koje su oslobodile jug Hrvatske i prezentacija Počasno-zaštitne bojne, a letački program održala je akrobatska grupa HRZ-a Krila Oluje.

Nakon svečane akademije u Kazalištu Marina Držića i letačkog programa akrobatske grupe HRZ-a Krila Oluje, u luci Gruž predstavio se taktičko-tehnički zbor s naoružanjem i vojnom opremom OSRH i MUP-a.

Program je završio svetom misom u katedrali Gospe Velike i koncertom ispred katedrale.

Milanović nije pozvan, ali dolazi na dubrovačko groblje odati počast poginulima

Na svečanost obilježavanja nije pozvan predsjednik Zoran Milanović. HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić u ime organizacijskog odbora to je obrazložio riječima: "Nedopustivo je da ovakvu dostojanstvenu manifestaciju u kojoj su u središtu branitelji i hrvatsko zajedništvo - zasjene prijepori, svađe i razdori koje dnevno producira naš predsjednik."

Ipak, iz Ureda predsjednika priopćili su da će predsjednik doći u Dubrovnik i odati počast poginulim braniteljima i civilima na gradskom groblju.

U listopadu 1991. opći napad na jug Hrvatske

U rujnu 1991. srpsko-crnogorski agresori pokrenuli su dugo pripremanu vojnu operaciju napada na krajnji jug Hrvatske. S područja Herceg Novog i Trebinja cilj im je bio blokirati Dubrovnik i izbiti u dolinu Neretve. Nakon niza provokacija, ratna djelovanja srpskih i crnogorskih postrojba počela su 22. rujna 1991. minobacačkim napadom na Đuriniće i Vitaljinu u Konavlima.

Komanda Vojnopomorskog sektora Boka obavijestila je dubrovački Krizni štab o uvođenju pomorske blokade, a 1. listopada više od 13 tisuća vojnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, kreće u opći napad na jug Hrvatske, uz znatnu potporu zrakoplovstva, više od 120 komada teškog topničkog oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

Na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo im se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika dubrovačkog Zbora narodne garde (ZNG), policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana napada Dubrovnik je ostao bez vode i struje, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te odašiljač na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Samo u prvom tjednu listopada 1991. poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila. No neprijatelj je već u prvim okršajima doživio neočekivane poraze i gubitke od više od 150 poginulih i više stotina ranjenih, posebno na Čepikućama, u Osojniku, Brgatu i Prapratnu.

Zauzevši Konavle i Slano, agresor je presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja listopada izbio je na same prilaze gradu Dubrovniku u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo 50 tisuća ljudi. Dubrovački branitelji spriječili su ulazak agresora u grad i učvrstili crtu obrane.

Konvoj Libertas potkraj listopada probio pomorsku blokadu Dubrovnika

Konvoj Libertas, međunarodni humanitarni koridor velikog broja većih i manjih plovila, potkraj listopada probio je pomorsku blokadu Dubrovnika. Organizirali su ga Fond za spas Dubrovnika Sveti Vlaho, Društvo hrvatskih književnika i Matica hrvatska. Konvoj brodova koji je predvodila Jadrolinijina Slavija krenuo je iz Rijeke 28. listopada, a dan poslije u Splitu se pridružuju tadašnji hrvatski premijer Franjo Gregurić, Stjepan Mesić, tadašnji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije, te brojni drugi političari, kulturni i javni djelatnici. Tijekom plovidbe konvoju se samoinicijativno priključuju turistički brodovi, koće, jedrenjaci, remorkeri i brojna manja plovila iz svih dijelova Jadrana, pa već drugog dana u konvoju je bilo nekoliko desetaka raznih plovila.

Jugoslavenska ratna mornarica je 30. listopada topovnjačama kod Elafita zaustavila humanitarni "Konvoj Libertas", a nakon pretrage dopustila je uplovljavanje u dubrovačku luku Gruž idućeg jutra, gdje je konvoj dočekalo oko tisuću Dubrovčana.

Najžešći napadi 6. prosinca 1991.

Najteže dane Dubrovnik je pretrpio od 8. do 14. studenoga te osobito 6. prosinca 1991., na blagdan svetoga Nikole, kada je na grad palo više od 5000 topničkih projektila. Najsnažniji napadi tog dana usmjereni su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ, ali i na dubrovačku povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Sustjepan i Nuncijata. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun. U jednom je danu život izgubilo 19 branitelja i civila, a 60 ih je ranjeno. Među njima od minobacačke granate na Stradunu je poginuo fotograf i novinar Pavo Urban (1968.), snimajući razaranja grada. Na samom mjestu pogibije, u neposrednoj blizini Orlandova stupa, Urban je 6. prosinca snimio svoju posljednju fotografiju, poslije nazvanu Kamena prašina iznad Grada.

Nekolicina hrvatskih branitelja u tvrđavi Imperijal u jednom trenutku tražila je od svojih suboraca iz grada da otvore vatru po samoj tvrđavi jer su na njezin gornji dio već kročili daleko brojniji agresorski vojnici. Taj se potez pokazao odlučujući jer je agresorska vojska bila prisiljena povući se uz velike gubitke.

U travnju 1992. pokrenuta operacija Oslobađanje juga Hrvatske

Nakon višemjesečnog okruženja, u travnju 1992. pokrenuta je vojno-redarstvena operacija Oslobađanje juga Hrvatske, s više operacija koje su u teškim vremenskim uvjetima i na nepristupačnom i zahtjevnom krškom terenu trajale do listopada 1992.

Najveći doprinos dale su 1. i 4. gardijska brigada, uz značajnu ulogu pričuvnih snaga i taktičkih skupina koje su držale bojišnicu i bile raspoređene na pomoćnim smjerovima napada. U tim operacijama poginulo je više od 240 pripadnika hrvatskih snaga. Oslobođeno je više od 1200 kilometara četvornih ili 8 posto okupiranog hrvatskog teritorija i omogućen povratak oko 20 tisuća izbjeglica.

Simbolički završetak operacije bila je velika vojna smotra u luci Gruž 29. listopada 1992., kada je prijavak predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu podnio general HV-a i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Janko Bobetko.