Hrvatska, Italija i Slovenija za potpisivanje sporazuma Frontexa i BiH

Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije su na trilateralnom sastanku u Zaprešiću u ponedjeljak podržali potpisivanje sporazuma između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Bosne i Hercegovine kako bi se ublažile nezakonite migracije.

- Taj sporazum je praktički ispregovaran, treba doći do njegovog potpisivanja i onda, u sinergiji s Frontexom, zapravo je najbolji način kako možemo smanjiti te dolaske. Primjerice, 500 pripadnika Frontexa u BiH znači puno više nego bilo koji službenik, pa i Frontexov, na hrvatskoj granici, kazao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na zajedničkoj konferenciji za medije.

Dodao je da je Frontex u BiH važan zbog toga što "migranti koji se od juga Europe kreću do hrvatskih granica ne nailaze na ozbiljnije prepreke".

- Razgovarali smo o činjenici da živimo u nestabilnim vremenima, da u našem susjedstvu, na Mediteranu i u Europi događaju se ozbiljna ratna djelovanja. S jedne strane to je ruska agresija na Ukrajinu, s druge strane cijeli kompleks oružanih djelovanja na području Bliskog Istoka, prije svega u Izraelu, odnosno Libanonu. Znamo da je u Libanonu u kratkom vremenu gotovo milijun i pol ljudi prešlo u Siriju, a od ranije je već bilo milijun Sirijaca koji su u statusu izbjeglica našli neko utočište u Libanonu. Brine nas mogući razvoj te situacije, odnosno mogućnost nekog novog migracijskog vala s tog područja prema našim zemljama, dodao je.

Riječ je o petom sastanku trojice ministara nakon što su uvedene unutarnje kontrole na bivšim graničnim prijelazima između triju zemalja.

Slovenski ministar Boštjan Poklukar je rekao da će se trojica ministara potruditi da što prije dođe do potpisivanja sporazuma.

- U regiju dolaze stranci kao turisti, a onda se pretvore u strance koji ilegalno prelaze naše granice, postaju migranti i odlaze prema ciljanim državama Europske unije, opisao je Poklukar, požalivši se da se "prelako prelazi preko granica EU-a".

Također, kazao je da se s obzirom na uvođenje unutarnjeg nadzora granica u pojedinim državama kao i u Njemačkoj koja je zatvorila sve svoje granice može reći da "šengen u ovom trenutku ne funkcionira".

Italija: Ne želimo zadržati zatvaranje granica

Međutim, talijanski ministar Matteo Piantedosi je poručio da je privremeni nadzor na granicama unutar šengenskog prostora "nekako suzbio sva negativna kretanja".

- To doista pokazuje koliko možemo suzbiti (migracije) kada je riječ o balkanskoj ruti. Naravno da ne želimo zadržati zatvaranje granica... trilateralnu suradnju jačamo da što prije dođe do slobodnog kretanja između zemalja, kazao je Piantedosi.

Dodao je da je u borbi protiv krijumčara ključna "razmjena informacija između policija kako bi se sve djelatnosti moglo imati pod nadzorom".

Broj otkrivenih prijelaza na zapadnobalkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza, objavio je Frontex u srpnju ove godine.

Nakon što je talijanska vlada otvorila u Albaniji dva centra za migrante uhvaćene u međunarodnim vodama, prvi među njima možda su već stigli dok je talijanski ministar unutarnjih poslova boravio u Zaprešiću. Rekao je to tijekom sastanka s kolegama iz Hrvatske i Slovenije s kojima je razgovarao upravo o migracijama.

- U Albaniji ćemo činiti ono što se ne razlikuje od onoga što će od 2026. postati pravilo za cijelu Europu. Imat ćemo ubrzanu graničnu proceduru gdje ih možemo zadržavati na ograničeno vrijeme u skladu s talijanskim zakonom 28 dana. Zadržavaju se osobe koje dolaze iz sigurnih trećih zemalja i koje se ne smatraju osjetljivima, te će se analizirati njihov zahtjev za zaštitom, rekao je Piantedosi.

Do 3000 migranata bit će svaki mjesec smješteno u Albaniji. Među članicama koje traže da se oni kojima je odbijen zahtjev za azil šalju u prihvatne centre izvan EU-a gdje bi čekali povratak u zemlje podrijetla, je i Hrvatska. Ove godine, bilo je 58 posto manje ilegalnih ulazaka u odnosu na godinu prije, ali za suzbijanje ilegalnih migracija posebno je važno da se napokon potpiše sporazum Frontexa i Bosne i Hercegovine.

Ministri najavljuju i uvođenje zajedničkih patrola hrvatsko-slovenskih i talijanskih policajaca na hrvatskim vanjskim granicama, ali još se ne zna kad će točno zaživjeti na terenu.

Nakon što su prošle godine zabilježili rekordan broj ulazaka ilegalnih migranata, Slovenija je uvela policijski nadzor na granici s Hrvatskom. Najviše ilegalnih migranata dolazilo je iz Afganistana, Maroka i Pakistana. I Hrvatska i Slovenija ove godine bilježe više od 50 posto manje ilegalnih dolazaka, ali još uvijek se ne spominje uklanjanje graničnih kontrola.

Ne samo da se ne spominje ukidanje kontrola, nego ih sve više članica uvodi. Među njima i Njemačka koja ih je uvela prema svim susjedima. Uz ratove na Bliskom istoku i Ukrajini, ali i druge krize koje često ostaju u drugom planu, sloboda kretanja šengenskim prostorom mogla bi ostati još dugo na čekanju.