Sandro Gerić
Foto: HTV / HRT
Pravi tsunami 'online prevara' događa se na sjeveru Hrvatske. Policijske uprave Varaždinska i Međimurska bilježe pojačan broj ljudi koji su prevareni tijekom prodaje na društvenim mrežama kad im je nepoznati počinitelj poslao nepoznatu stranicu s prečacem na banku ili kurirsku službu. Oni su to 'kliknuli', upisali podatke svoje bankovne kartice svoj PIN i ostali bez novca, izvijestio je novinar Ivica Grudiček koji je o tome razgovarao s informatičkim stručnjakom prof. Sandrom Gerićem.
- Porast elektroničke trgovine je jako velik zadnjih godina. Tu dolazi do niza problema jer u takvu trgovinu 'ulaze' ljudi koji nisu previše informatički pismeni. Elektronički se može trgovati i putem mobitela i tako se otvorio put prema još manje informatički pismenima. To otvara vrlo veliko područje i mogućnost za različite 'online' prevare, kaže Sandro Gerić.
Potvrdio je kako su prevaranti danas vrlo sofisticirani, više se ne koristi 'google translate' već lažne stranice izgledaju gotovo identično kao i originalne stranice banaka, online dućana i dostavnih službi. Zato je, dodao je - relativno lako nasjesti, ali ima pokazatelja koji mogu upozoriti da se radi o prevari.
Nabrojao je osnovna pravila pomoću kojih se možemo zaštititi. Prvo i osnovno je znati da banka u načelu ne šalje takve mailove.
Ovlaštene institucije ne traže podatke mailom
- Kad god dobijete mail u kojemu se traže nekakvi vaši financijski podaci, to vjerojatno nije došlo od banke ili ovlaštene institucije. Osim toga same 'lažne' stranice su ipak različite od originala - što se posebno može prepoznati po adresi same stranice. Ispred same adrese postoji simbol malog 'lokota'. Ako kliknemo na taj lokot možemo vidjeti radi li se o certificiranoj stranici, objasnio je Gerić.
Dodao je kako svi znamo da kartice služe za plaćanje i da kad netko traži podatke da bi uplatio novac - gotovo je sigurno da se radi o prevari. Prevarenima je poručio da vjerojatno nikad neće dobiti povrat novca. Radi se, naime, o prevarama koje prelaze granice EU-a i teško im je ući u trag. Osim toga, banke obeštećuju svoje klijente samo kad se radi o grešci sustava. Ako je korisnik taj koji je dao podatke svoje kartice - vjerojatno više neće 'vidjeti' svoje novce.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!