IRB: Do curenja podataka nije došlo

Institut Ruđer Bošković bio je meta hakerskog napada prije gotovo mjesec dana. Jedan je to u nizu napada kojima je bilo pogođeno 9 tisuća institucija.

Podaci i aplikacije u velikoj su mjeri vraćeni iz sigurnosnih kopija, a Institut je nastavio s daljnjim jačanjem još prije započete modernizacije IT infrastrukture. Napad na Institut zahvatio je dio mreže, no preventivnom izolacijom ostatka spriječeno je širenje napada na druge dijelove sustava.

Zahtjevu napadača za isplatom Institut Ruđer Bošković nije udovoljio jer je tim stručnjaka iz sigurnosnih kopija vratio većinu podataka i aplikacija na nove, unaprijeđene poslužitelje.

- Ako je netko došao u posjed takvih informacija, novih kriptografskih ključeva, znači da zapravo ta kriptografija u principu neće ništa vrijediti, ako netko ima te podatke. Iz instituta smiruju da do curenja podataka nije došlo, a nama je u principu samo čekati da vidimo hoće li se podaci pojaviti po bespućima dark weba, rekao je stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulag.

Napadi su složeni i pomno planirani

Hakerski napadi uglavnom su pomno planirani, a prema statistici Europske unije - ozbiljni napad dogodi se svakih 11 sekundi.

- Prijevarne radnje su napravljene tako da se dobro uklope u naš psihološki mehanizam. Stvaraju okidač na ono što se nama u tom trenutku učini najbolje i to su zapravo tehnike i taktike socijalnog inženjeringa. Dotičnom tehnikom napadač unaprijed pripremi napad znajući ishod koji će imati i pogađa veliku količinu ljudi. Ako se na milijun "upeca" 1 % to je za njih izuzetno veliki uspjeh, napominje Gulag.

Napadi su svakim danom sve složeniji i opasniji, a u svim procesima sve je važnija umjetna inteligencija.

- Spominjali smo je u negativnom kontekstu, koristi se za iniciranje beskonačnog broja napada, isto tako se koristi i za obranu i za detekciju. U obavještajnom dijelu u kojem sam dosta uključen, to je zapravo najbitniji dio, gdje možemo uz pomoć prijašnjih nekakvih događaja biti pametniji za bilo kakve buduće događaje, kazao je Tino Šokić, stručnjak za kibernetičku sigurnost i privatnost.

Iz MUP-a napominju da ne mogu dati nikakve informacije tijekom tajnih izvida. Dodaju da broj kibernetičkih napada svake godine raste te da su sve sofisticiraniji.

Takva kriminalistička istraživanja su kompleksna s neizvjesnim ishodom, s obzirom na to da se većina počinitelja nalazi u inozemstvu te koriste tehnologije koje omogućuju anonimnost na internetu. Otežavajuća okolnost je što napadači često dolaze iz zemalja s kojima policijska i pravosudna suradnja nije na visokoj razini i teško je prikupiti bilo kakve informacije. 

Istraga hakerskog napada još je u tijeku tako da Institut Ruđer Bošković ne može iznositi detaljnije informacije o napadu.