Žene izašle na ulice i poručile: Sigurnost žena odgovornost je države

Ubojstvo Nizame Hećimović posljednje je u nizu koje je šokiralo javnost. U 16 sati žene su pozvane da stanu na 15 minuta, prekinu ono što rade, jer ako stanu žene, stat će i svijet. Time se solidariziraju sa ženama u susjednoj Bosni i Hercegovini te upozoravaju kako je nasilje nad ženama sustavan problem na koji je potrebno reagirati i primjereno ga sankcionirati.

Znamo kakva je bila situacija nedavno u BiH, kakva je situacija u Hrvatskoj, od početka godine šest žena je ubijeno u Hrvatskoj, izvijestila je Ivana Šilović iz Splita. 

- Kada je riječ o femicidu i općenito situaciji vezanoj za nasilje prema ženama situacija naravno nije dobra. Ono što svjedočimo u Hrvatskoj da sustav nedovoljno štiti žene. Mi na papiru imamo vrlo dobro napisane zakone, međutim, niti se Istanbulska konvencija primjenjuje u praksi kako bi trebala, niti su osigurani financijski mehanizmi za njenu provedbu. Također, u praksi imamo vrlo slabo, odnosno nikakvo kažnjavanje nasilnika, a ako uzmemo u obzir da svakom femicidu prethodi dugogodišnje nasilje, onda možemo zaključiti da se strožim kažnjavanjem femicid može spriječiti. Sve žene ubijene prethodnih godina i ove godine zaista idu na teret države, odnosno neučinkovitog sustava, rekla je Blanka Čop, sociologinja Pravnog fakulteta u Splitu i savjetnica Udruge Domine.

Nasilje se prijavljuje, no daljnji tijek je zapravo vrlo mlak, pitala je Ivana Šilović. 

- Da, unatrag nekoliko godina mi zaista svjedočimo situaciji veće osviještenosti žena i žene zaista prijavljuju nasilje. Treba uzeti u obzir da crna statistika, dakle, ona neprijavljenog nasilja je i dalje puno veća nego što je prijavljenog nasilja. Policija često zna govoriti o tome kako je nasilje u padu, međutim ne treba stvari gledati izolirano, a to je da imamo sve veći broj kaznenih djela, što znači da je nasilje prema ženama sve brutalnije. Jednako tako, žene ne prijavljuju zbog straha od javne osude, zbog toga što se odgovornost prebacuje na žene i čak kada su žrtve nasilja i zbog toga što se jednostavno osjećaju ostavljene od sustava koji ih nedovoljno štiti. Žene nemaju dovoljno povjerenja u sustav, jer ako vi dođete na sud, prijavljujete nasilnika, a dobijete mjeru opreza da vam ne smije prići jedan metar, a on vam je prije toga prijetio pištoljem, onda zaista se ne osjećate sigurni. To zaista prikazuje da su mjere neučinkovite i da jednostavno država ne radi dovoljno. Da država radi dovoljno, mi ne bismo imali ovako visoku stopu niti nasilja, niti ubijenih žena, ističe Čop.

Hoće li onda represivnije mjere zapravo donijeti nešto bolje, je li to jedino rješenje? 

- Definitivno nije jedino rješenje, ali mi zagovaramo strože kazne. Zagovaramo veću educiranost svih ljudi koji rade u sustavu, jer iako ima ljudi koji su osviješteni o rodno uvjetovanom nasilju, jednako tako je još uvijek velik broj onih, pogotovo u državnom odvjetništvu i na sudovima, koji ne razumiju problematiku rodno uvjetovanog nasilja, i to gledaju kao izolirani slučaj nekakve bračne svađe. To jednostavno nije slučaj. Mi imamo zaista nasilje u porastu, ono je sve brutalnije i zaista je vrijeme da sustav zaštiti žene, dodaje Čop.

Zbog posljednjih slučajeva strašnih ubojstava žena, te kao znak solidarnosti sa ženama u BiH, u 19 gradova u Hrvatskoj - ženske udruge i inicijative organizirale su javnu akciju pod nazivom "Sigurnost žena je odgovornost države". Od hrvatske Vlade, među ostalim, traže da hitno osnuje radnu skupinu koja bi predložila zakonsko rješenje za reguliranje femicida te da se femicid definira kao zasebno kazneno djelo. 

Na prosvjedu u Zagrebu ispred Ministarstva pravosuđa okupilo se 50-ak žena. Držeći plakat s natpisom "Sigurnost žena je odgovornost države" na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Ulici grada Vukovara. Zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da "potrube da ih ministar čuje".

U akciji Sigurnost žena je odgovornost države, ženske organizacije predale su u ponedjeljak zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona.

- Nasilje nad ženama sustavan je problem, potrebno ga je adekvatno sankcionirati, država konačno treba ovom problemu adekvatno pristupiti i donijeti zakonodavstvo koje je u skladu s Istanbulskom konvencijom i koje nije rodno neutralno, istaknula je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.

Udruge traže zakonsko definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela

Juras je, u ime gotovo 40 ženskih organizacija i inicijativa, ministarstvu predala i zahtjeve kojima traže poboljšanje zaštite žena u Hrvatskoj.

Traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida. Traže i definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu, donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu.

Također, zatražile su i donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i predviđenim sredstvima za njezinu provedbu u državnom proračunu.

Državna tajnica: Sustavno se radi, ali može se i treba više

Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako Ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila i kako bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.

 

- Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve s ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji, rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske izmjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.

Na novinarsko pitanje planira li se zakonskim izmjenama udovoljiti zahtjevima udruga o zasebnom kaznenom djelu femicida, državna tajnica rekla je da je taj prijedlog i sada pred radnom skupinom.

- Naravno da ovaj prijedlog ima svoje uporište, no moramo naglasiti da u Kaznenom zakonu i sada postoji djelo teškog ubojstva protiv bliske osobe koja je zlostavljana i koji predviđa maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina, rekla je Šimundža-Nikolić.

Članice ženskih organizacija pred kamerama ispitivale državnu tajnicu

Na njezinu izjavu nadovezale su se članice ženskih organizacija i upozorile na manjkavosti sustava. Aktivistica Neva Tölle upitala je tajnicu zašto postupak prebacivanja nasilja nad ženama iz prekršaja u kazneno djelo traje godinama.

Zašto ima toliko puno dvostrukih prijavljivanja, kada muškarac udari ženu, a ona mu kaže "Idiote, prijavit ću te" biva jednako kažnjena kao on, upitala je Tolle.

Sve što je ovdje artikulirano razmotrili smo i uredili u više propisa, odgovorila joj je državna tajnica.

Poručila je i da su hrvatski zakoni koji štite od nasilja u obitelji u skladu s međunarodnim propisima, ali da se u praksi događa da se počinitelj neadekvatno sankcionira, zbog čega se i išlo u zakonske promjene. No i ta je tvrdnja državne tajnice naišla na kritike.

Istanbulska konvencija je na snazi već pet godina, a naši zakoni su rodno neutralni i nisu usklađeni s njom. Nemamo strateški pristup svim oblicima nasilja nad ženama, nemamo zakon za to, odgovorila je Juras, koja je prihvatila poziv da s državnom tajnicom o zahtjevima udruga popričaju na sastanku koji je uslijedio.

Akcija je, uz ostale gradove, održana i u Vukovaru. 

- Ovo nasilje ne pogađa samo žene u BiH nego pogađa sve nas, rekla je za HTV Jelena Janković iz Udruge žena Vukovar.

Istaknula je da je u Hrvatskoj lani ubijeno 13 žena te da je 12. žrtva bila upravo Vukovarka.

Janković je pozvala i na iskazivanje podrške putem društvenih mreža, uz oznaku #stani.

- Ono što tražimo je da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida, definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu, donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu, te donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu, rekla je Janković.

Udruge su složne - već se godinama ne pronalazi način za zaustavljanje i kažnjavanje dugotrajnoga problema nasilja nad ženama. Dodaju da se 1. listopada ove godine navršava 5 godina od stupanja na snagu Istanbulske konvencije, a država nije poduzela ništa kako bi se osigurala njezina dosljedna primjena. Ženske udruge traže od Vlade hitne mjere.

Novinarka Ivana Šilović u Splitu je o toj temi razgovarala s Antonijom Uvanović iz udruge Domine Split.