13:29 / 19.10.2018.

Autor: I.H./V.K./HRT

U Hrvatskoj nedostaje 10.000 radnika

-

-

Foto: - / -

Hrvatskoj nedostaje više od 10.000 radnika. Vlada zbog potreba tržišta, ali i odljeva stanovništva, neprestano povećava kvote za strance, ali oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju.
Hrvatskoj nedostaje više od deset tisuća radnika. Vlada zbog potreba tržišta, ali i odljeva stanovništva, neprestano povećava kvote za strance, ali oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom  broju. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom i turističkom sektoru.  O ovoj se temi razgovaralo u rubrici emisije Dobro jutro, Hrvatska, 'Imam problem' s gostima Jelenom Mesić Turšić, iz Sektora za turizam HGK, Igorom Žonjom , predsjednikom Uprave 'MojPosao', Tonijem Milunom, predavačem na Visokom učilištu Algebra i Davorkom Buškulić Lemić, višom savjetnicom MRMS-a.

Čovjek ključ uspjeha, krilatica je to našeg turizma. No, zaboravljaju se na stotine radova psihologa i sociloga koji su kroz praksu potvrdili tezu kako je zadovoljan djelatnik najbolji i najuspješni. Nažalost, kod nas se često može naići na ljude koji su nakon ljetnih sezonskih radova, posebno u turizmu, ogorčeni i nezadovoljni.

Ljudi su nezadovoljni zato što rade po 12 sati, nemaju slobodnog dana, iz večernje smjene idu u jutarnju. Odnos nekih poslodavaca je apsolutno neprimjeren, naime nisu prijavljeni na plaću koja im se daje, nego su prijavljeni na minimalnu, a razlika im se daje na ruke, ukazuje Eduard Andrić, predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma RH.

Ovo je ljeto u Hrvatskoj nedostajalo čak 15.000 djelatnika, kako bi se mogli zadovoljili kriteriji kvalitete usluge koju smo obećali i naplatili gostima.

Nacionalni kolektivni ugovor u ugostiteljstvu, konobaru jamči 5000 kuna, međutim, konobari ,svjesni da nema radne snage, traže 7000 kuna. Ljudi žele zaraditi zato što je sezona kratka, naglašava Andrić.

Zaraditi žele i poslodavci. Mnogi od njih, poput obitelji Mančić, svu su ušteđevinu plus kredite uložili u posao zato što smatraju da Hrvatska može biti zemlja s 365 dana turizma. Biljana Mančić, predsjednica Zdravstveno-turističkog klastera Splitsko-dalmatinske županije 'Dalmatia', rekla je kako smatra da je zdravstveni turizam onaj koji može trajati tijekom cijele godine, te da je velik problem radna snaga.

U Hrvatskoj dalje neslužbeno vrijedi i krilatica "snađi se, druže", pa se tako mnogi poslodavci snalaze za radnu snagu sami. Tako, Vedran Cvitković, voditelj restorana, govori kako se oni sami snalaze u svojoj bazi podataka, a preko ljeta nadopunju potrebe sa studentima. Neki kolege imaju problema s radnicima, ali mi znamo da ako se korektno odnosiš prema radnicima, sve ti se to vrati, naglasio je Cvitković.

Već sada je veliki dio Dalmacije polako postao pust.  Više nema potrebe za radnom snagom. Uskoro će velik dio poslodavca svoju radnu snagu svesti na minimum kako bi preživjeli do sljedeće sezone.



Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta, ali kod nas ne žele raditi ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stupnja obrazovanja. Naši radnici odlaze, a stranci ne dolaze, pa ćemo imati velikih problema, prema svim najavama već iduće 2019.

Potrebe za zapošljavanjem stranih radnika su u sve većem porastu. Razlozi nisu samo demografski trendovi već i povećanje turističkog proizvoda, naglasila je Mesić Turšić. Naš je turizam u rastu i ove smo godine imali više od 900 milijuna eura novih investicija u turističke proizvode, hotele s 4 ili 5 zvjezdica. To za sobom povlači i potrebu za novim radnicima, dodala je.

I nekada su u sezoni dolazili radnici iz Slavonije, no danas ih je manje zato što su otišli iz zemlje. Mi smatramo da bi poslodavac morao moći zaposliti stranca kada nije u mogućnosti zaposliti domaćeg radnika, rekla je Mesić Turšić.

Buškulić Lemić kaže kako Vlada, temeljem Zakona o strancima , svake godine donosi godišnju kvotu dozvola. U tom procesu sudjeluju Ministarstvo rada, HZZ, obrtnička i gospodarska komora, HUP i sindikati. Uzima se u obzir stanje na domaćem tržištu rada.

Prirodno je da kod nas dolaze ljudi iz okruženja, zato što su manje barijere. Kod nas više ne žele dolaziti Bugari i Rumunji. Radimo akvizicije u regiji da vidimo tko uopće želi doći raditi u Hrvatsku. Sljedeći cilj nam je Ukrajina zato što ona ima velik broj stanovništva, oni još uvijek imaju motivaciju doći kod nas, naglasio je Žonja.

Sustav se mijenja i poslodavci dižu plaće, počeli su raditi na smještaju zaposlenika, kako bi došli raditi. Žonja je naglasio kako su veliki  problemi ne samo u turizmu nego i u brodogradnji i građevini. Država mora smanjiti broj radnika u javnom sektoru, zato što smo neefikasni, ti su ljudi nezadovoljni. To je rak rana našeg društva, ukazao je Žonja.

Toni Milun je objasnio kako plaća koja je 6000 kuna brutto bude isplaćena neto 4500 kuna. Za prvi stup ide 900 kuna i to je za današnje umirovljenike. U drugi stup koji je za radnika ide 300 kuna. Na porez i prirez ide maksimalno 280 kuna. Znači, neto iznos plaće iznosi od 4520 do 4800 kuna. Trošak za poslodavca bruto je 7030 kuna. Radnik dobije od 64 do 68% od onoga što poslodavac uplati. Država uzme od 32 do 36%, dodao je.

Statistike govore kako je trenutno u Hrvatskoj nezaposleno 137.000 ljudi, to je najniži broj od 90-ih godina. 2013. godine smo imali od 350 do 400.000 nezaposlenih.

I dalje je broj nezaposlenih velik, ali oni nemaju potrebne vještine i znanja koje tržište rada zahtijeva. Ministarstvo rada i Zavod za zapošljavanje čine mnoge akcije kako bi se te ljude prekvalificiralo, naglašava Buškulić Lemić.

Finci uče svoju djecu da će tijekom svog života promijeniti tri struke i da je to sasvim normalno. Moramo se prilagođavati i mijenjati, zaključio je Milun.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!