U Hrvatskoj nedostaju 284 obiteljska liječnika

Djeca bez pedijatra, trudnice bez ginekologa, ordinacije primarne zdravstvene zaštite bez nositelja - presjek je to stanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nedostaje nam 284 liječnika obiteljske medicine, 105 ginekologa, 107 pedijatara.

Liječnici i pacijenti godinama upozoravaju na premalo vremena za pregled i konzultacije, a novi podaci pokazuju da obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju samo 10 minuta, iako je prema vrijedećim normama potrebno između 15 i 37 minuta.

Samo u Zagrebu nedostaje 28 pedijatara, u Španskom ga uopće trenutačno nema. U Hrvatskoj nedostaje 105 ginekologa, u četiri županije njih više od pola.

Problemi su i s liječnicima obiteljske medicine, nedostaje ih 284, a najkritičnije je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji.

- U ovom trenutku u Istarskim domovima zdravlja nedostaje 12 liječnika, 11 liječnika obiteljske medicine i jedan ginekolog. Ono što je važno naglasiti isto tako je da nedostaje 16 medicinskih sestara i to je problem koji sad postaje sve veći i veći od nedostatka liječnika, rekao je Nikola Žgrablić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja.

Za pacijente imaju premalo vremena, administrativno su opterećeni, izloženi su verbalnom nasilju, neke ordinacije nisu dobro opremljene, suradnju s HZZO-om ocjenjuju dvojkom.

U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) su kao rješenje problema predložili da liječnici imaju slobodan izbor hoće li raditi u domu zdravlja ili privatno.  

- Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim, istaknula je zamjenica predsjednika HLK Vikica Kroloa na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati drugog vala longitudinalnog anketnog istraživanja HLK-a Studija hrvatskog liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu.

Istraživanje je pokazalo da nedostaje 12 posto potrebnih timova u obiteljskoj medicini u odnosu na potrebe propisane Mrežom javne zdravstvene službe. Ginekoloških i pedijatrijskih timova nedostaje trećina od propisanog broja.

Situacija je osobito teška u pet županija u kojima nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika - u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji.

Kada je riječ o primarnim ginekolozima, u četiri županije nedostaje više od polovine ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20 posto.

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje nedostaje čak 83 posto propisanog broja.

Urušavanje primarne zdravstvene zaštite

Kako bi se zaustavilo daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite, HLK predlaže devet mjera. Ključna je među njima omogućavanje slobodnog izbora rada između domova zdravlja i privatne prakse. Komora zagovara i uspostavu nacionalnog sustava za specijalizacije, kao i donošenje pravilnika koji bi omogućili zapošljavanje dodatne medicinske sestre i drugih stručnjaka.

Predlaže se i ograničenje broja osiguranika po liječniku (1500 za obiteljsku medicinu, 850 za pedijatre, 5000 za ginekologe), kao i omogućavanje grupne prakse rada više liječnika u istoj ordinaciji.

Liječnici u PZZ-u - nezadovoljni i preopterećeni

Dio administrativnih zadataka, kažu, moguće je riješiti izmjenama pravilnika HZZO-a i digitalizacijom procesa. HLK je pozvao i lokalne vlasti da se aktivnije uključe u privlačenje liječnika, nudeći poticaje, stanove i potrebnu opremu.

Prema anketnom istraživanju, obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenata imaju svega 10 minuta, pedijatri raspolažu s 9 minuta po pregledu, a ginekolozi s 15 minuta, iako bi za pojedine preglede trebali imati i do 40 minuta. Liječnici upozoravaju da je takvo stanje neodrživo i da ozbiljno narušava kvalitetu skrbi.

Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, 40 konzultacija i još 42 administrativna kontakta putem telefona, e-pošte ili poruke. U privatnim ordinacijama ti su brojevi još viši do 40 pregleda i 48 konzultacija. Pedijatri dnevno pregledaju prosječno 44 djeteta i obave dodatnih 25 konzultacija s roditeljima.

Administrativno opterećenje liječnika

Dodatni izvor frustracije među liječnicima predstavlja administrativno opterećenje. Sedam od deset ginekologa i pedijatara nezadovoljno je količinom papirologije koju svakodnevno moraju obavljati. Čak 94 posto liječnika u privatnim ordinacijama smatra da nemaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s HZZO-om, a suradnju s tom institucijom ocjenjuju jedva prolaznom ocjenom.

Zdravstveni radnici sve više osjećaju i posljedice preopterećenja: gotovo polovica liječnika obiteljske medicine (46 posto) i pedijatara (43 posto) pokazuje znakove sindroma izgaranja na poslu (burnout), a ni ginekolozi nisu pošteđeni (32 posto).

Burnout je izraženiji kod žena pogađa 47 posto liječnica u odnosu na 32 posto liječnika. Gotovo 60 posto liječnika u privatnim ordinacijama ne uspijeva iskoristiti puni godišnji odmor, a mnogi redovito rade i u slobodno vrijeme. U domovima zdravlja, nezadovoljstvo je dodatno pojačano lošijom opremom i nižim plaćama.

Istraživanje se provodilo krajem 2024. godine i u njemu je sudjelovalo skoro 900 liječnika primarne zdravstvene zaštite.