U Hrvatskoj počela europska kampanja o sigurnosti hrane

Sljedećih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj se provodi kampanja "Safe 2 Eat", posvećena informiranju o sigurnosti hrane. Kvalitetno, domaće, sigurno - svi smo naviknuli na ta jamstva proizvođača, no jesu li sva i točna? Kampanja je usmjerena upravo na podizanje svijesti o tome - kakvu hranu jedemo.

Iz Osijeka, gdje je i sjedište Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu javila se Melita Homa. Rekla je kako su oni koji imaju vlastite vrtove najsigurniji jer znaju što jedu i da je to najzdravije jer ničem ne tretiraju.

Kada kupujemo hranu na policama trgovačkih centara, mnogi se žale da su im deklaracije dosta nerazumljive. No, u zadnjih nekoliko godina možemo vidjeti da ima dosta povlačenja hrane sa polica, a zašto je tako, pitali smo Jasenku Petrić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

- Povlačenje hrane znači da sustav funkcionira. Danas Državni inspektorat i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u realnom vremenu upozoravaju potrošače o povlačenju proizvoda putem različitih komunikacijskih kanala, pa se u stvari zato stječe takav dojam, rekla je.

Dodala je kako su potrošači jedan od ključnih čimbenika u sustavu sigurnosti hrane, te da njihova uloga kreće od kupovine hrane.

- Prilikom kupovine hrane, zamrznutu hranu i hranu iz hladnjaka uvijek treba kupiti pri kraju kupovine. Isto tako tu hranu treba nakon toga staviti u izolacijsku vreću i kao takvu u prijenosnoj torbi odnijeti kući, rekla je i istaknula da su podaci o tome poražavajući.

- Naša istraživanja su pokazala da samo 10 posto naših potrošača koristi prijenosne vrećice za smrznutu hranu i hranu iz hladnjaka, rekla je Petrić.

A istaknula je i neke preporuke i savjete.

- Naša preporuka ide u smjeru da maksimalno 2 sata pripremljenu hranu smijemo držati na sobnoj temperaturi, nakon čega je trebamo pohraniti u hladnjak. Zamrzavanje hrane je jako važno, na taj način smanjujemo otpad od hrane i isto tako prilikom zamrzavanja hrane trebamo voditi računa o količini hrane koju ćemo zamrznuti. Zato što jednom odmrznutu hranu ne smijete ponovo zamrzavati. S druge strane, preporuka je da prilikom zamrzavanja hrane obilježite na svako pakiranje kad ste zamrzli koju vrstu hrane, jer isto ne možete svaku hranu držati jako dugo u zamrzivaču. I najvažniji savjet za kraj, najsigurnije je odmrzavati hranu u hladnjaku. To je svakako najvažnija preporuka našim potrošačima, naglasila je Petrić.

Svakoga dana nova odluka što kupiti, što jesti, kako pripremiti hranu, što s njezinim ostacima. No, nedovoljno se zna o povijesti namirnice prije dolaska na police trgovina ili štandove tržnica. Meso je tu posebna priča.

- Na kraju krajeva kako se skladišti meso, kako se čuva, kako se priprema, kod termike koje su kritične kontrolne točke koje bi morali proći da bi na kraju imali siguran tanjur. Veliki je obrtaj, velika je količina raznih namirnica tako da u velikoj masi dođe i do greške, rekao je Tomica Đukić, chef restorana.

Iza hrane koju kupujemo srećom stoji europski sustav sigurnosti. Među najstrožima je u svijetu. No ako se hranom ne rukuje pravilno, može biti štetna za zdravlje.

- Kao što je meso koje se termički obrađuje, ali ako režemo na dasci sirovo meso i poslije toga salatu koju nećemo termički obrađivati može doći do križne kontaminacije, upozorila je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

Kampanja je počela kvizom. U tri slijeda natjecatelji su trebali prepoznati sve sastojke jela. Nimalo lak zadatak.

- Uvijek pogodimo negdje 50 do 60 posto hrane i to više na ono iskustvo jer i sami volimo kuhati. Međutim, kad se pojavite pred pravim šefom kakav je danas, onda su stvari puno ozbiljnije, rekao je Joško Lokas, voditelj kviza.

A i teže. Jer se umiješala i tekućina.

- Svaki slijed prati određeno vino tako da ćemo sljubiti u svako jelo vino koje je dobar pratitelj, rekao je Albin Smiljan, sommelier.

Sve ovo prate informacije koje su dosad mnogim potrošačima bile nerazumljive. Na to su se sami žalili.

- Ustvari nekih 70 posto građana u EU zanima ta tema sigurnosti hrane, a više od 60 posto njih su rekli da su im te informacije poprilično nerazumljive i previše stručne, rekla je Darja Sokolić. 

Ova kampanja trebala bi to dijelom ispraviti. Znati što jedemo dužnost je i potreba, ali i pokazatelj kvalitete javnog zdravlja i zdravlja okoliša.