U Hrvatskoj se godišnje baci 480 tisuća tona hrane

Trećina proizvedene hrane u svijetu završi kao otpad. U Europskoj uniji baci se oko 58 milijuna tona godišnje, odnosno oko 130 kilograma po stanovniku. Hrvatska je blizu tog prosjeka s oko 125 kilograma otpada hrane po stanovniku. Sve to ima velike posljedice za okoliš. A malim promjenama svatko može napraviti veliku razliku. 

Više od 480 tisuća tona. Toliko se hrane godišnje baci u Hrvatskoj, čime se nepotrebno stvaraju emisije stakleničkih plinova i ubrzavaju klimatske promjene. Rješenje je u podizanju svijesti i edukaciji od najranije dobi.

- Zbog globalnog zatopljenja, kako se ledenjaci ne bi topili, ali i zato da nam bude ljepše živjeti, da imamo manje odlagališta otpada i čišće vode, rekla je Jana, učenica Osnovne škole Retkovec.

- Kad dobijemo obrok, porcije nisu prevelike. Ako želimo još, možemo doći po dodatnu porciju, kako se ne bi uzimalo više hrane nego što možemo pojesti, rekla je Dora, učenica Osnovne škole Retkovec.

Neplaniranje i kriva procjena koliko je hrane potrebno - jedni su od glavnih razloga zašto nastaju viškovi, a onda i otpad od hrane. 

- I sami vidimo koliko se hrane u školskim obrocima zapravo baca, tako da na tome svakako treba još raditi. Važno je paziti koliko hrane kupujemo, pratiti rok trajanja namirnica te razmišljati kako iskoristiti višak hrane koji nam ostane, rekla je Iva Stojić, učiteljica u Osnovnoj školi Ivana Meštrovića u Zagrebu.

Doniranjem se spasi tek dio hrane

U kućanstvima nastaje oko 46 posto od ukupne količine otpada od hrane - najviše je voća i povrća, slijede kruh i pekarski proizvodi, pa skuhana i pripremljena hrana.

Ukupno 54 posto otpada od hrane dolazi iz poslovnog sektora.

- Otpad od hrane nastaje u različitim poslovnim procesima - od primarne proizvodnje i transporta do trgovine i prerade. Nakon nekoliko godina praćenja učinaka vidimo da se u tim prehrambenim sustavima količina otpada od hrane smanjila za gotovo 30 posto, što pokazuje da se o tom problemu sve više razmišlja i s ekonomskog aspekta i s aspekta zaštite okoliša, naveo je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Od količine hrane koja se baci - 146 tisuća tona jestivo je. Ipak, godišnje se 1800 tona spasi doniranjem.

- Cijeli lanac banaka hrane u Hrvatskoj relativno je nov i još se razvija. Prostora za poboljšanje ima, osobito kod kategorija hrane koje zahtijevaju poseban temperaturni režim ili drukčiji način postupanja, no sustav je iz godine u godinu sve bolji i postupno se približavamo europskom prosjeku, rekao je Tomislav Smolčec, predsjednik Uprave Metro Hrvatska.

Planiranje kupnje, pravilno čuvanje, dijeljenje viška i iskorištavanje ostataka - neki su od koraka ka smanjenju otpada. Jedino uključivanjem svih od proizvodnje, distribucije do potrošnje može se zaštititi okoliš.