U Hrvatskoj se roditeljski dom napušta s prosječno 31,5 godina

O izazovima i prilikama u procesu osamostaljivanja mladih bilo je riječi u srijedu na sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport te je upozoreno kako je u Hrvatskoj prosječna dob napuštanja roditeljskog doma od 31,5 godina među najvišima, dok je u EU-u prosjek 26,3 godine.

Na sjednici, kojom je predsjedala predsjednica Odbora Vesna Vučemilović, sagledane su potrebe, izazovi i moguća rješenja za stvaranje poticajnijih uvjeta za osamostaljivanje mladih u Hrvatskoj, u kojoj čak oko 78 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima.

Taj je trend, kako je rečeno, rezultat kombinacije tradicije, ali i ekonomskih, društvenih i strukturnih čimbenika, među kojima se posebno ističu visoki troškovi stanovanja, nesigurni oblici rada i ograničena dostupnost priuštivih najamnina.

Poseban naglasak bio je na pitanju priuštivog stanovanja, jednom od ključnih preduvjeta za samostalan život mladih.

O stanju na tržištu stanova i priuštivom stanovanju govorio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, naglasivši kako se lokalna samouprava mora aktivnije uključiti u ubrzanje stanogradnje bržim izdavanjem građevinskih dozvola kako bi se izgradio održiv sustav. Naveo je da je za razdoblje od 2025. do 2030. za priuštivo stanovanje predviđeno 1,5 milijardi eura.

Zamjenik predsjednice Savjeta mladih RH Tomislav Karaula istaknuo je da je svaka propuštena prilika za mlade razlog više da svoju budućnost potraže izvan Hrvatske jer žele sigurno živjeti od svog rada, zasnovati obitelj i graditi budućnost.

- Demografska obnova će se dogoditi kada mladi budu vidjeli perspektivu u Lijepoj našoj, poručio je. 

- Pitanje osamostaljenja nije samo pitanje jedne generacije u kojoj mladi ostaju u Hrvatskoj zato što žele, a ne zato što moraju.

Josić: Jedna mjera ne može preko noći promijeniti stvari

Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić rekla je kako je potrebna pomoć generaciji Z (od 1997. do 2005.) te je predstavila rezultate istraživanja prema kojima je generacija Z pokazala manje sklonosti za iseljavanje od milenijalaca, a više zabrinutosti zbog porasta broja izbjeglica, nezaposlenosti, gospodarske krize i vojnih sukoba. Dodala je da jedna mjera ne može preko noći promijeniti stvari te da je bez vertikale i horizontalne suradnje teško očekivati pomake.

Matko Dujmović (Možemo) naglasio je kako svi nesigurni oblici rada trebaju biti primjereno plaćeni te upozorio da svaki treći student koji zatraži studentski smještaj ne dobije ga.

Krešimir Rotim (Most) traži da se iskoriste neiskorištene i zapuštene državne nekretnine. Također je upozorio kako se gotovo 70 posto nekretnina kupuje gotovinom, što upućuje na rentijerstvo.

To je opovrgnuo državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Žejko Uhlir rekavši da se to odnosi na nekretnine koje nisu kupljene kreditom. 

- Razmotrit će se aktualne mjere i programi koje provodi Vlada RH s ciljem povećanja dostupnosti stanovanja, uključujući ulaganja u stambeni fond, poticanje izgradnje te modele potpore mladima pri rješavanju stambenog pitanja, najavio je.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar rekao je kako imamo manje od 60.000 nezaposlenih, odnosno više od 1.780.000 zaposlenih i približavamo se prosječnoj stopi zaposlenosti EU-a. - HZZ nastoji mjerama aktivne politike zapošljavanja uključiti mlade u tržište rada, dodao je.