09:48 / 17.03.2021.

Autor: V.G./V.K./HRT/Hina

Oporba: Nepotrebno se uvode dodatna prava za branitelje

Sabor

Sabor

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Dio saborske oporbe kritizirao je u srijedu izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ocijenivši da se njima nepotrebno uvode dodatna prava za branitelje, no vladajući takve tvrdnje odbacuju.

Damir Bakić (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) ocijenio je predloženi zakon štetnim jer na više načina uvodi nove dodatne i ne nužno potrebne pogodnosti, materijalne i nematerijalne, za branitelje i članove njihovih obitelji.

Time ih se dodatno udaljava od društva i realnog života, kao da stvaramo jednu novu kastu za koja vrijede posebna pravila, rekao je Bakić.

Omogućuje se obiteljima smrtno stradalog hrvatskog branitelja koje već jesu stambeno zbrinute da svaki član te obitelji može biti stambeno zbrinut, uklanjaju se zapreke za jednokratnu novčanu pomoć, širi se krug osoba koje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju, naveo je neke od primjera Bakić.

Silvano Hrelja (Klub HSU-a i HSS-a) kazao je kako nema ništa protiv da branitelji budu građani prvog reda, ali ima protiv toga da umirovljenici budu građani drugog reda, te predlaže istovremenu izmjenu i Zakona o mirovinskom osiguranju.

Važeći zakon o braniteljima je dobar, a ovo što se predlaže treba baciti u koš, rekao je Hrelja dodavši što je previše - previše je.

Ističe da su branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi vrijedni poštivanja svih građana i svih generacija bez posebnih povlastica i beneficija.

I Martina Vlašić-Iljkić (SDP) kaže da nije potrebno dodatno proširivati prava branitelja. Do kada će se takva praksa provoditi, da se nakon četvrt stoljeća proširuje krug branitelja i priznaje status HRVI-a, upitala je Vlašić-Iljkić ustvrdivši da su branitelji dovoljno zbrinuti, pogotovo ako se uzmu u obzir druge skupine kao što su umirovljenici, socijalno ugroženi i civilni invalidi.

Marijana Balić (HDZ) naglasila je da nije riječ o novim pravima već o isključivo o tehničkoj organizaciji u pogledu konzumiranja prava iz zakona koji je usvojen 2017. godine, ubrzanju postupka ostvarivanja statusa HRVI-a, postupka stambenog zbrinjavanja, ostvarivanja socijalnih prava i prilagodbi prva iz mirovinskog osiguranja.

Miro Bulj (Most) i Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) upozorili su da je od donošenja zakona o braniteljima 2017. godine umrlo 500 hrvatskih branitelja koji nisu dočekali rješavanje svog statusa. Podržavaju izmjene koje bi trebale ubrzati procedure ali i ističu kako se ne mogu oteti dojmu da se donose u predizborne svrhe.

Želim da se zaustaviti ustaljena praksa izglasavanja zakona koji utječu na veće biračko tijelo jer uvijek su moguće manipulacije i zlouporabe, složio se Stipo Mlinarić (DP).


Medved: Unatrag četiri godine umrlo 15 tisuća branitelja

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved upozorio je u srijedu u Hrvatskom saboru na "izrazito veliku smrtnost" hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, unatrag četiri godine umrlo ih je 15 tisuća.

Naime, 1. siječnja 2017. bilo je živo 445 tisuća branitelja, a 1. siječnja 2021. njih 430 tisuća, rekao je ministar i potpredsjednik hrvatske Vlade predstavljajući Saboru izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kojima bi se olakšalo stjecanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskoga ratnog vojnog invalida (HRVI).

Postupak priznavanja statusa HRVI traje i do 3 godine, rekao je ministar, ističući da u tom procesu treba izostaviti prethodnu stručnu procjenu, čije je provođenje dodatno otežala pandemija covid 19.

Radi dodatnog ubrzanja postupka vještačenja u ostvarivanju statusa HRVI, koji sada obavlja Zavod za vještačenje osoba s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju (ZOSI) potrebno je vještačenje staviti u punu nadležnost Ministarstva, model, kakav je bio do 2015., objasnio je Medved.

Vještačenja će, dodao je, obavljati neovisni medicinski vještaci u četiri prvostupanjska liječnička povjerenstva koja će biti osnovana u Ministarstvu hrvatskih branitelja (MHB).

Vještačenje čeka 3.000 branitelja

Tako će se rasteretiti Zavod u kojemu na vještačenje trenutno čeka oko tri tisuće branitelja, koji čine oko 10 posto ukupnog broja predmeta za vještačenje.

Medved navodi i druga poboljšanja, poput ubrzanja stambenog zbrinjavanja, te odgovara na propitivanja o sredstvima za provedbu svih mjera iz zakona.

Ministarstvo je 2015. imalo proračun od 972 milijuna, a ove godine 1, 3 milijardi, dakle povećanje je za više od 404 milijuna kuna, rekao je Medved i pozvao sve zastupnike na jedinstven pristup radi usvajanja zakona kojim bi se najzaslužnijima za obranu domovine, omogućilo ostvarivanje zasluženih statusnih prava.

Odbacio je tumačenja o uvođenju novih prava. Ne uvodimo nova prava za branitelje, rekao je Anti Deuru i Mariji Jelkovac (HDZ).

Ministar nije izravno odgovorio na upite zastupnika Hrvatskih suverenista koliko je branitelja proizveo u svom mandatu.

Braniteljski status ne regulira MHB, nego MORH, odnosno MUP za svoje pripadnike, odgovorio je Željku Sačiću koji se pozvao na izjavu predsjednika Tuđmana da je Domovinski rat izvojevalo oko 33.500 branitelja, a danas ih preko 504 tisuće.

Branka Bačića (HDZ) zanimalo je hoće li izmjene zakona o braniteljima i zakon o civilnim stradalnicima povećati broj korisnika. Trenutno 3.000 osoba čeka na ZOSI vještačenje, a kod civilnih stradalnika projekcija je da će se raditi o 2.500 novih, odgovorio je ministar Medved Bačiću koji mu je u ime Kluba HDZ-a čestitao rođendan i zahvalio za sve što je učinio za hrvatske branitelje.

O Žinićevoj deložaciji

Ministar se osvrnuo i opasku Arsena Bauka (SDP) kako se stječe dojam da se Ministarstvo nije pretrglo u rješavanje slučaja župana Ive Žinića koji bespravno koristi stan u Zagrebu.

U konkretnom slučaju u tijeku je sudski postupak i dok on traje Ministarstvo ne može pristupiti deložaciji, rekao je ministar, navodeći da ima još 67 sličnih predmeta koji datiraju od sredine 90-tih, a radi se uglavnom o stanovima koje je dodjeljivao MORH.

Oštro je odgovorio Vesni Nađ (SDP) koja ga je pitala je li iznevjerio suborce s kojima je prosvjedovao u šatoru na Savskoj, donoseći zakon koji je neprovediv i birajući suradnike koji su zbog nedostatka integriteta, morali otići.

Rastužuje da ni danas ne možete prihvatiti činjenicu da su HRVI pred vašim vratima prosvjedovali 555 dana, što je jedinstven slučaj, odgovorio je Nađ koja je u to vrijeme bila zamjenica ministra branitelja.

Stipo Mlinarić (DP) kritizira Vladu zbog čestih izmjena zakona, kaže kako se time stječe dojam da je braniteljska populacija privilegirana, Davor Dretar (DP) ministra je upitao zašto ga više ne smeta spomenik Veselinu Šoškočaninu.

I dalje smatram da je taj spomenik neprihvatljiv, odgovara mu Medved i upućuje ga da se obrati nadležnima, a to je, kaže, komunalno poduzeće nadležno za upravljanje objektima koji se nalaze na grobljima.

Marijani Petir (NZ) je potvrdio da radovi na veteranskim centrima u Sisku, Šibeniku, Daruvaru i Sinju teku u skladu s dinamikom, predviđeni završetak je prosinac ove godine, a do 2023. opremanje i stavljanje u punu funkciju.

Oporba o optužbama Zdravka Mamića

Kao i svake srijede, zastupnici su sjednicu započeli iznošenjem stajališta. Prvi se obratio Nikola Grmoja (MOST) koji se osvrnuo na odluku Vrhovnog suda protiv braće Mamić i ostalih sudionika.


- Ta presuda je izazvala veliki interes javnosti. Interes je izazvala i konferencija za novinare Zdravka Mamića koji je precizno teretio suce Županijskog suda u Osijeku i predsjednika Vrhovnog suda za navodno primanje mita. Ako je Mamićev iskaz istinit, onda je on na sebe stavio veći teret od onog zbog kojeg je osuđen, rekao je Grmoja.

Grmoja je naveo i da je Hrvatska viceprvak Europe po percepciji korupcije, a da je gora samo Slovačka. Zagovara snažan obračun s korupcijom. Kaže da bi možda najjednostavije bilo, da se za sve koji rade u državnom odvjetništvu i sudstvu, odredi odlazak u mirovinu s 45 godina starosti. Tako bi ih se riješili i provjetrili sustav, rekao je. 

Željko Sačić (
Hrvatski suverenisti) također se osvrnuo na svjedočenje Zdravka Mamića koje je okarakterizirao skandaloznim i pozvao je sve institucije koje se time bave da istraže činjenice.

- Hitno ću zatražiti sazivanje sjednice odbora za nacionalnu sigurnost u vezi sa stanjem u našem pravosuđu i funkcioniranju pravne države, naglasio je.


Dva najveća Kluba zastupnika u Saboru se nisu oglasili. Najavili su izjave i da će to komentirati izvan sabornice.



Puljak: Zakon o elektroničkim medijima uskladiti s europskom praksom

Saborska zastupnica Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i GLAS-a), komentirajući prekid suradnje operatera A1 i N1 televizije, pozvala je na usklađivanje Zakona o elektroničkim medijima s europskom praksom.

- Zakon o elektroničkim medijima trebao bi biti liberalniji, po sadašnjem zakonu operateri A1 i HT ne mogu biti ujedno vlasnici medija, dok je u zemljama Europe to dozvoljeno, kazala je Puljak iznoseći stajalište svoga kluba.U drugom čitanju Zakona o elektroničkim medijima, dodala je, očekujemo da ga Hrvatska uskladi s europskom praksom. Puljak pritom nije željela ulaziti u to ima li prekid suradnje neku političku pozadinu ili je riječ o komercijalnom ratu na tržištu operatera.

Vilim Matula
(Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) ustvrdio je kako se to što se događa između A1 i N1 zove neuspjeh tržišta, pa bi tada politika bila dužna intervenirati.

 - Ovo je prilika da vidimo može li onaj koji proizvodi sadržaj taj sadržaj ujedno i distribuirati, rekao je Matula.

Peović: Za propast Brodotrogira nisu krivi radnici

Katarina Peović, nezavisna zastupnica osvrnula se na Brodotrogir i njegovog vlasnika Danka Končara koji je rekao da su za propast Brodotrogira krivi radnici te je istaknula kako radnici ne mogu biti krivi za propast brodogradilišta koje uništavaju tajkuni koji izvlače državni novac u svoje privatne džepove.

Šimpraga o govoru mržnje

Anja Šimpraga
(SDSS) izvijestila je kako su u utorak osvanule poruke mržnje i ustaško znakovlje na srušenom spomeniku na brdu Spas iznad Knin.

Taj spomenik, betonski obelisk podignut 1969. u slavu na poginule u bitci za oslobađanje Knina, visok je bio 25 metara, no stropoštao se na tlo u godinama nakon 1995., kada je organizirano miniran, rekla je zastupnica i najavila da će Grad slučaj prijaviti nadležnoj policijskoj postaji. Spomenik će se očistiti, no ostaje spoznaja da nove generacije nismo uspjeli naučiti o pravim vrijednostima i poštovanju, rekla je Šimpraga i poručila da se kao društvo moramo zabrinuti zbog sve prisutnijeg rasističkog i netolerantnog govora mržnje u javnom diskursu, usmjerenog prije svega prema Srbima, LGBT populaciji i Romima.

Hrelja: COVID dodatak za umirovljenike mora niti transparentan

- Ne sudjelujem o pregovorima o Covid dodatku koji su obavijeni velom misterije pa imamo izjave da su umirovljenici zadovoljni. Činjenica je da umirovljenici zovu zbog nezadovoljstva, govori Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!