U hrvatskom zračnom prostoru sve više prometa, kontrolora premalo

U hrvatskim zračnim lukama raste broj slijetanja i polijetanja zrakoplova, pa tako i putnika. Da bi sve, u brojnim zračnim operacijama, proteklo sigurno, brinu se kontrolori leta. No, unatoč visokim plaćama, nema mnogo onih koji su spremni uhvatiti se u koštac sa zanimanjem koje, uz veliku odgovornost, nosi i mnogo stresa s kojim se nije lako nositi.

- Morate cijelo vrijeme biti koncentrirani na to da zrakopovi cijelo vrijeme sigurno prolaze kroz vaš zračni prostor. Smjene su nam po osam sati, dva sata radimo na sektoru, nakon toga se jedan sat odmaramo i tako u principu dođe do toga da radimo šest sati u komadu, a dva sata smo slobodni, kaže Igor Bjelan, kontrolor letenja.

Svaki put kad sjednete u zrakopolov, za vašu sigurnost u zraku i u zračnim lukama odgovorni su kontrolori letenja.

- U Hrvatskoj mislim da ima oko 300 kontrolora. Nije to velika brojka, trebala bi biti puno veća, ali nadamo se da će se to s vremenom popravit i da će onda nama biti i lakše i da ćemo imati više vremena za odmor, i biti manje pod stresom nego inače, kaže Krešimir Rakoci.

Potražanja za kontrolorima raste jer iz godinu u godinu zračni promet sve je veći, pogotovo u ljetnim mjesecima.

- Prošle godine smo imali 14 posto više prometa u odnosu na prethodnu, a ove godine osam posto više prometa u odnosu na prošlu s 75 posto manje kašnjenja. Bude i preko 30 ljudi u jednoj smjeni govorim o kontrolorima. A još toliko bude pomoćnog zrakopolovnog osoblja, tako da bude prilična gužva, ističe Željko Oreški, Hrvatska udruga kontrolora letenja.

- Ja sam 1988. otišao iz Zagreba. To ljeto je bilo 1300 aviona i pucali smo po svim šavovima, a danas je možda tri puta više, ali je kud i kamo tehnologija otišla i kontrolorska i unutar zrakoplova. Da nije tako ovaj promet ne bi mogao, kaže Ervin Mrkić-Pestić, umirovljeni kontrolor letenja i instruktor letenja.

Posao je to uz koji idu beneficirani radni staž i dobra primanja, ali on i mnogo uzima.

- Treba bit spreman da je ovo 24 sata 365 dana u godini. Nema ni petka ni svetka. A što se zarade tiče ima i drugih zanimanja gdje se može ako se stvari poklope, zaradit i više, ističe Željko Oreški. 

Bez njih bi zračni promet stao, a u osam mjeseci ove godine ostvareno je oko 104 tisuće slijetanja i uzlijetanja te je prevezeno više od 10 milijuna putnika.