18:24 / 16.05.2020.

Autor: Silvana Skočajić/Dnevnik 2/IMS/HRT

U javnoj raspravi Zakon o obnovi Zagreba

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Arhitekti i urbanisti djelomično su zadovoljni jer su prihvaćene neke njihove primjedbe. Ističu da je važno da građani već sada mogu početi s obnovom, a da će im se utrošena sredstva nadoknaditi.
Prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa - napokon je pušten u javnu raspravu. Neće biti donesen u ovom sazivu Sabora već tek nakon izbora.

- PREGLED: Snažan potres u Zagrebu, i niz manjih
- Zakon o obnovi Zagreba na javnoj raspravi
- Pavković: Potres je pokazao kolaps sustava liderstva u Zagrebu

Arhitekti i urbanisti djelomično su zadovoljni jer su prihvaćene neke njihove primjedbe. Ističu da je važno da građani već sada mogu početi s obnovom, a da će im se utrošena sredstva nadoknaditi.

- Prioritet su stanari, grad bez ljudi ne živi. Iza toga zdravstvene ustanove, tek onda škole i kultura. Pokazalo se da virtualno mogu raditi i škole i kultura, ali zdravlje i ljudi ne mogu virtualno živjeti niti se liječiti, rekla je Marina Pavković, stručnjakinja za urbanizam.

A prijedlog zakona struka je vidjela 40 dana od njegove prve verzije.

- Zakon i dalje nije jednak i ne postupa jednako prema ljudima koji žive u kućama i prema ljudima koji žive u stanovima, jer ljudi koji žive u kućama moći će dobiti nove zamjenske kuće dok će stanari kojima će se stanovi morati srušiti moći dobiti isključivo i samo najam, rekao je predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

- Dobro je što mi već sada obnovu možemo raditi po postojećim zakonima, dakle država mora retrogradno priznati onaj projekt, projektiranje ili početak radova koji će se kasnije uklopiti u projekt obnove, dodala je Pavković.

I dalje je nepoznanica koliki će udio troškova u obnovi snositi država, grad, građani.

- Meni je sasvim jasno da su nepoznati u ovom trenutku stvarni troškovi obnove i štete koja je nastala, međutim sada je prilika da u javnoj raspravi damo svoje prijedloge da se točno odredi u kojem iznosu će u obnovi pomoći država, u kojem iznosu će pomoći grad, a u kojem dijelu će participirati građani, rekao je Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.

Ne zna se ni koliko će se objekata obnavljati, a koliko rušiti.

- Nije potpuno jasno zato što se samo na osnovu hitnih pregleda koje su evo iskazane i u ovom prijedlogu zna da ima 1.000 zgrada koje su crvene da ima 4.000 zgrada koje su nekako oštećene. Znači, tih 5.000 zgrada, svaka od tih zgrada nakon detaljnog pregleda možda dođe u status da je jedina opcija zamjena, dodao je Matković.

Umjesto gradnje zamjenske kuće, moći će se isplatiti novčana pomoć.

- U zakonu smo predvidjeli i tu mogućnost, programom mjera koji će se odmah napraviti poslije utvrđivanja zakona a paralelno ga već radimo i sa strukom i u ministarstvu će se utvrdit svi ti detalji ali naravno i kad utvrdimo koliko ćemo sredstava dobiti  iz svih drugih izvora, rekao je Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja.

Financijsku pomoć trebale bi dati Svjetska banka i Europska komisija, a procjenjuje se da će za obnovu trebati 42 milijarde kuna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!