18:00 / 04.05.2021.

Autor: T.V./HRT - Radio Rijeka/HRT

U KBC-u Rijeka prvi u RH zatvorili puknuće srca bez kirurškog zahvata

Pogled u angiosalu za vrijeme zahvata

Pogled u angiosalu za vrijeme zahvata

Foto: - / KBC Rijeka

Medicinski tim KBC-a Rijeka na čelu s kardiolozima doc. dr. Vjekoslavom Tomulićem, pročelnikom Zavoda za intervencijsku kardiologiju, te prim. dr. Nevenom Čačeom uspješno je 26. travnja 2021., kao prvi u Hrvatskoj i susjednim zemljama, bez kardiokirurškog zahvata zatvorio puknuće mišićne pregrade srca, nastale kao posljedica infarkta.


Ta se metoda u svijetu primjenjuje tek nekoliko godina i to samo u velikim centrima koji već imaju ekspertizu u ovakvim slučajevima. Smrtnost kod pucanja septuma, ako se ne liječi, veća je od 95 posto, a ako se pucanje septuma sanira kirurški, smrtnost se kreće od 30 do 40 posto.

U pripremi, izvođenju i u postoperativnom liječenju ovoga složenog zahvata sudjelovali su liječnici raznih specijalnosti, a uz dvojicu intervencijskih kardiologa, u cijelom procesu sudjelovala je kardiologinja dr. Ivana Smoljan koja je cijelu proceduru pratila na ultrazvuku i obavlja sve kontrole poslije operacije, zatim kardiokirurg prof. dr. Igor Medved, prof. dr. Željko Župan koji pacijenticu vodi u jedinici intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika i anesteziolog dr. Dino Mijatović

Pacijentica u dobi od 77 godina dobro se oporavlja i njezine su prognoze dobre, iako izgledi za preživljenje nakon što je liječničku pomoć zatražila sedmi dan od infarkta, u početku nisu bili veliki.

S obzirom na to da proceduru ne može napraviti jedan operater jer su dva pristupa srcu, obojica kardiologa koji to rade morali su biti sinkroni. U angiosali su bili dr. Čače, dr. Mijatović i dr. Tomulić, potom prof. Medved, cijeli tim perfuzionista koji nadziru ECMO uređaj te instrumentari Vera Šilić i Marko Gatarić.

Kod samog zahvata, dr. Tomulić je do srca išao preko arterije na otvoru na zapešću, a dr. Čače preko vene na otvoru na vratu. Morali su se susresti unutar srca i uhvatiti jedan drugome žicu kojom su napravili petlju iz vene kroz desnu stranu srca, preko lijeve strane srca, da bi potom izašla van na zapešću, a tim se putem u srce uveo okluder. Zahvat je trajao sat vremena i pacijentica je dan poslije skinuta s ECMO uređaja.

- Bolesnica nam je stigla u bolnicu sedmi dan po infarktu i još je bila budna. Nikad nije bolovala, bila je aktivna i nije se javljala liječniku kod prvih simptoma, no nakon što se zbog progresivne dispneje (gušenja), javila svojem liječniku, on ju je poslao u hitnu kardiološku ambulantu. Učinili smo joj hitnu koronarografiju, pronašli začepljenu srčanu arteriju i ugrađena su joj tri stenta, objašnjava dr. Tomulić. No, po prijemu u kardiološki odjel intenzivnog liječenja njezino stanje je bilo sve lošije, došlo je do pada tlaka i zatajivanja srca. Napravili smo hitni ultrazvuk srca, pri čemu je utvrđeno da postoji perforacija intraventrikularnog septuma, mišićne pregrade koja dijeli lijevu i desnu klijetku srca. To je posljedica toga što je preboljela infarkt kući i činjenice što kod infarkta dijelovi srčanog mišića odlaze u nekrozu, odnosno propadaju i oštećuju se. U manjem postotku slučajeva ti oštećeni dijelovi mogu puknuti te se puknuće septuma dešava u oko dva posto infarkta, i to uglavnom neliječenih, objasnio je doc. dr. Tomulić.

Pacijentica je potom postavljena na ECMO uređaj i upućena na hitni kardiokirurški zahvat, gdje je puknuće sanirano uz pomoć umjetnog materijala kojim se pokrije rupa i zašije za mišić. No, kako je srčani mišić bio oštećen, propadao je i dalje, te taj tzv. patch nije držao.

S obzirom na to da bi druga kardiokirurška operacija u ovom slučaju bila visokorizična i pacijentica je vjerojatno ne bi preživjela, u riječkom KBC-u okupio se multidisciplinarni tim kardiologa, kardiokirurga, anesteziologa i pedijatrijskog kardiologa koji su se odlučili za perkutano zatvaranje rupe na srcu uvođenjem posebnog okludera.

S obzirom na to da se ovakvi zahvati dosad nisu izvodili kod nas, trebalo je nabaviti ugradbeni materijal, što je učinjeno za jedan dan, a činjenica da je pacijentica postavljena na ECMO uređaj omogućila je liječnicima da dobiju na vremenu.

- Osim vještine operatera, kod ovakvih zahvata koji su noviji i kompliciraniji važno je istaknuti da ih nikad ne radi samo jedan čovjek. To je multidisciplinarni tim i briga velikog broja ljudi da se pacijentu spasi život. Bit svega je da svi u timu moramo imati apsolutno povjerenje u suradnike. Meni kao pedijatrijskom kardiologu je jako bitno što se mi u našoj ustanovi osjećamo kao dio tima adultne kardiologije i vrlo rado dijelimo i razmjenjujemo iskustva. Ja bih rekao da je to velika kvaliteta riječke intervencijske kardiologije, i pedijatrijske i adultne, dodaje prim. dr. Čače.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!