U Kninu obilježena 35. obljetnica prve razmjene zatočenika

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježen je Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata i 35. obljetnica prve razmjene zatočenika s kninskog područja kroz koje je prošlo više od 200 hrvatskih branitelja i civila, a dio njih nije preživio torturu. 

Predsjednik HDLSKL-a Splitsko-dalmatinske županije Ivan Turudić upozorio da mnogi počinitelji ratnih zločina još nisu privedeni pravdi te pozvao na očuvanje istine o zločinima i žrtvama.

- Uvijek je bitno s ovoga mjesta, s mjesta grada Knina gdje su bili logori tijekom Domovinskog rata, poslati poruku da svi oni logoraši koji nažalost nisu dočekali svoj dan slobode, koji nisu dočekali svoj drugi rođendan, da oni nisu zaboravljeni i da ćemo ih se prisjećati i napominjati, odnosno upozoravati sve one buduće generacije, a i one koje su već stasale, na žrtvu koja je utkana u temelje domovine Hrvatske, kazao je Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije.

Posebno je upozorio na osobe osumnjičene za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj koje se nalaze izvan dosega hrvatskog pravosuđa, ocijenivši da Srbija nije u dovoljnoj mjeri pokazala spremnost na suočavanje s odgovornošću za zločine počinjene tijekom velikosrpske agresije.

- Za trajni mir i istinsko pomirenje nije dovoljno samo govoriti o budućnosti. Potrebno je suočiti se s prošlošću, otvoriti arhive, utvrditi činjenice, pronaći nestale, procesuirati odgovorne i omogućiti pravdu žrtvama, poručio je Turudić.

Govoreći o odgovornosti za ratne zločine, podsjetio je na priznanje Milana Babića pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, gdje je izrazio sram i kajanje zbog sudjelovanja u progonu Hrvata.

Turudić je naveo da je Babić priznao krivnju za progon kao zločin protiv čovječnosti te da je osuđen na 13 godina zatvora.

- Zato danas, kada se prisjećamo ubijenih hrvatskih branitelja i civila - logoraša, moramo jasno reći: istina o logorima mora biti sačuvana, imena žrtava ne smiju biti zaboravljena, zločini se ne smiju relativizirati, počinitelji moraju biti procesuirani i, konačno, povijest se ne smije prekrajati prema političkim potrebama, istaknuo je.