U koloni u Škabrnji nikad toliko ljudi

Komemoracijom i kolonom sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" obilježava se 27. obljetnica stradanja mještana Škabrnje.

Komemoracijom i kolonom sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" obilježena je 27. obljetnica stradanja mještana Škabrnje. Kod spomen-obilježja masovne grobnice zajednički vijenac položili su predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. Pročitana su imena poginulih. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održana je Misa za sve stradale u Domovinskom ratu.

Legendarni ratni zapovjednik samostalnog škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić procijenio je za HRT da je danas u Škabrnji oko 15 000 ljudi, najviše u 27 godina komemoracija u Škabrnji. "Škabrnja se nije mogla obraniti. Živjeli smo u uvjerenju da ćemo je obraniti i u tri mjeseca obranili smo je desetine puta. No netko je pogriješio kada je potpisano haško primirje i civili vraćeni - to je bio veliki teret hrvatskim braniteljima Škabrnje", rekao je Miljanić. "Zapovjednik 9. kninskog korpusa Ratko Mladić, zapovjednik njegove elitne motorizirane brigade Tripko Čečović, zapovjednik pješaštva Sretko Lakić, zapovjednik specijalnih postrojbi Mile Uzelac - to su sve pukovnici i današnji generali krivi za zločin u Škabrnji, a hrvatskom pravosuđu mogu dati njihove adrese", dodao je. 

"Naši mještani navikli su živjeti s time, puni osjećaja i ponosa, vrijeme čini svoje, ali život i otvorenost životu je neminovna. Koliko god prilike bile teške, ponekad i kontroverzne, mi kršćanski i ljudski uvijek gledamo pozitivno i u budućnost", rekao je Nedjeljko Bubnjar, načelnik općine. S ponosom navodi kako je Škabrnja jedna od pet općina iz kojih nema iseljavanja, a natalitet je uvijek u plusu. Nada se da će ti trendovi ostati. Izrazio je povjerene u institucije. "Ovo što se događa u Škabrnji, to je naša pobjeda", rekao je.

U nikad duljoj Koloni sjećanja "Poginuli u mislima i srcima" bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Podravine, Banovine, zapadne Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, susjedne BiH. Vijence kod spomen-obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju sv. Luke položili su predstavnici braniteljskih udruga, izaslanik Predsjednice RH  načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, a žrtvama su se poklonili i brojni saborski zastupnici, generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ministrice Marija Pejčinović Burić i Nada Murganić  te ministri  Goran Marić, Darko Horvat, Oleg Butković, Marko Pavić, Gari Cappelli i Lovro Kuščević, župan Zadarske županije Božidar Longin i gradonačelnik Zadra Branko Dukić.

"Danas smo ispunjeni velikim ponosom i zahvalnošću, s velikim poštovanjem prema onima koji su dali svoje živote. Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Svi mi moramo uložiti veliki napor kako bi se počinitelji tih gnjusnih zločina otkrili, procesuirali i da napokon žrtve i njihove obitelji nađu mir, a da hrvatsko društvo, hrvatski narod i država žive u pravdi i miru, što su pretpostavke za razvoj i prosperitet", rekao je Milijan Brkić.

O suočavanju s istinom na propovijedi u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije govorio je i vojni biskup u miru Juraj Jezerinac, koji je istaknuo kako bi šutnja značila prešućivanje jedne stravične povijesti i njeno nepoznavanje moglo biti izvorom novih sukoba s nesagledivim posljedicama. "Zato se istina o tim bolnim događajima, ma koliko bila bolna, mora znati. Tek kada se narod i čovjek suoče sa svojom povijesnom istinom, i događajima kojima se ona čita, bit će moguće očekivati stvaranje uvjeta za međusobno povjerenje", istaknuo je Jezerinac. 

U jutro 18. studenog srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava.