07:33 / 22.03.2021.

Autor: U mreži Prvog/HRT/P.F.

"U mreži Prvog": Za mjesec-dva kreću građevinski radovi u Zagrebu

Godinu dana od potresa u Zagrebu

Godinu dana od potresa u Zagrebu

Foto: Borna Filic/Marko Prpic/Goran Stanzl/Sanjin Strukic/Luka Stanzl/Boris Scitar / PIXSELL

Točno je godina dana od potresa u Zagrebu. U 6.24 potres magnitude 5,5 po Rihteru pogodio je glavni grad Hrvatske, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Epicentar je bio sedam km sjeverno od središta Zagreb, u Markuševcu, na dubini od 10 km. Ni godinu dana od zagrebačkog potresa nije krenula službena obnova. 

"U mreži Prvog" o tome govore ministar graditeljstva Darko Horvat, potpredsjednica HGK za građevinarstvo Mirjana Čagalj, Berislav Medić s Arhitektonskog fakulteta i Alan Čaplar predstavnik stanara zgrade s crvenom naljepnicom. 

- Prije godinu dana napustio sam stan u zgradi koja ima u zidu pukotine u koju može stati dlan u zid. Nadali smo se da će se već sada građevinari ojačavati zidove. Najprije smo napravili hitnu sanaciju dimnjaka, pa smo čekali zakon, upute obrasce. Prikupili smo sve što smo mogli kako bi ubrzali. Pribavili smo elaborat, glavni, i strojarski projekt, troškovnike, dozvole, suglasnosti, potvrde, izvatke, odluke. Tako je nastala hrpa od šest kilograma dokumenata koje smo početkom veljače predali u ministarstvo međutim još, kao i svi drugi čekamo obnovu, rekao je Čaplar.

Prije godinu dana počela je neizvjesnost koja se samo produbljuje, dodao je.

- Na važna pitanja nemamo konkretan odgovor. Primjerice na koji iznos će se obračunavati 20% ili 50% potpore, je li ti projektantski troškovnik, je li to konačni iznos radova, je li to po nekim tablicama ministarstva, rekao je Čaplar.

Ministar Horvat rekao je kako je sve to što je Čaplar rekao istina. Dodao je kako je svakome kome je oštećena nekretnina cilj da se što prije obnoviti nekretninu i vratiti se.

- Je li nečega ima 6 ili 9 kilograma, gospodin je svjedok da se sve što se trebalo može prikupiti. Siguran sam da je u tih šest kilograma veliki dio projektna dokumentacija koja će biti nužna da bi se zgrada obnovila. Sustav je postavljen za transparentan način. Priznavat će se onaj postotni udio koji je definiran zakonom nakon izvedene revizije projektne dokumentacije i izvršene tehničko-financijske kontrole da bi znali s kojom se brojkom se ide u ugovaranje radova da bi stanovnici koji na to imaju pravo jasno znali na što imaju pravo u obnovi, rekao je Horvat.

U medijskom prostoru je jako puno krivih informacija. Ako se želite samo uključiti u obnovu, ako ste naručili glavni projekt to je jedna vertikala po kojoj se obnova događa i ničim nismo zabranili mogućnost svakom građaninu da ide u samoobnovu, ali jasno želimo u povratu znati na što građanin ima pravo. Ako se ide u organiziranu obnovu ima jedan pravilnik koji definira koji umjesto ovih 6 kg definira samo 2,5 kg dokumenata, ako mogu zorno dočarati, jer nam ne treba proces ishođenja građevinske i uporabne dozvole, ali kvalitetan projekt s pripadajućim troškovnikom ne možemo zaobići. U ovom procesu je ključni naglasak na struku i izradu kvalitetne projektne dokumentacije koju ćemo u potpunosti financirati i koju u ovom trenutku čekamo, objasnio je Horvat.

Ne slaže se s tezom da se nije ništa napravilo.

U mreži Prvog: Godinu dana od ptresa

U mreži Prvog: Godinu dana od ptresa

Foto: U mreži Prvog / HRT

Medić je na pitanje je li se moglo brže rekao da se uvije može bolje.

- Ovo je izvanredna situacija i predviđa radnje na koje nisi spreman. Malo je bilo problema s informacijama, složio bih se s gospodinom Čaplarom. Sad je situacija puno bolja. Mi radimo aktivno na projektima obnove u skladu sa zakonom. Promoviram da ljudi to sami rade, odnosno da sami krenu i ne čekaju organiziranu obnovu jer mislim da će lakše doći do izvođača i projektanta. Tu treba izdvojiti više novca u startu, ali vratit će im se, no treba više novaca nego kad se ide u organiziranu obnovu. Najvažnija je dobra dokumentacija, primarno projekt obnove kojim će se predviđati ojačanja kuća u skladu sa zakonom, rekao je Medić.

Dodao je kako projektant određuje do koje razine se povećava otpornost na potrese, do razine 2, 3 ili 4. Naveo je da mnoge zgrade ne mogu ne mogu doći na razinu 4 osim da se sruše, a većina bez problema može doći na razinu 2. Razina 3 je ozbiljnija, stanari imaju pravo podići na razinu 3, međutim ona zahtjeva veće zahvate, a neki bi htjeli tu razinu, a da se ništa ne dira u stanovima, objasnio je.

Čagalj je rekla kako se ne slaže s tezom da obnova nije počela.

- Obnova je počela onog dana kada je bio potres. Na teren je izašlo 500 volontera koji su davalo naljepnice, crvene, zelene, narančaste. Došle su hitne mjere koje si osigurale novac za smještaj stanara, zabatne zidove, dimnjake. Izvršeno je niz edukacija, donesen je zakon, program mjera, krenulo se u projektiranje. To je dio koji nije vidljiv. U građevini je poznato da je priprema dobra osnova svega. Da nije bilo dobre pripreme danas bi bio kaos da se ne zna tko pije, a tko plaća. Teško je to ljudima objasniti. Zgrade su se trebale održavati isto kao i o automobil na kojem se radi godišnji servis. Trebalo se bolje brinuti o njima. Moglo se brže, no za organizirani sustav treba vremena, a ljudima je to teško za razumjeti. Nije se jednostavno snaći u svemu tome ako niste te struke. Upravitelji zgrada bi trebali malo više s građanima i sa svojim stanarima sjediti. Teško je ljudima reći da treba strpljenja, ali treba strpljenja. Vjerujem da će se za mjesec-dva krenuti s građevinskim radovima i to je ono što građani vide i što misle da je jedini dio koji se radi, a sve ono prije je puno zahtjevnije. Priprema dokumentacije u uobičajenom građenju traje kraće no ovo je izvanredna situacija i ljudi su trebali pronaći dokumentaciju koji nikad nisu ni imali u svojim zgradama. Izašlo je i na vidjelo koliko su međuvlasnički odnosi neriješeni što je preduvjet da bi danas uopće nešto riješili, rekla je Čagalj.

Što se tiče građevinskih radova rekla je kako nam od ulaska u EU nedostaje građevinskih radnika.

- Dobar dio radnika otišao je vani i nedostajat će ih. Gospodarstvo je u epidemiji zaostalo, investicije su se stavile na čekanje i veliki dio investicija u infrastrukturne objekte stao i onda nije bio izražen nedostatak radnika, dodala je i rekla kako smatra da sada kad krene obnova nedostajati 20-ak tisuća radnika koji će morati doći izvana.

Ministar Horvat je rekao kako je prošli ponedjeljak počelo potpisivanje odluka za obnovu i 15 je otišlo na adrese građana. Idući petak će kontinuitet i dinamika toga biti daleko brža, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!