Koja su očekivanja od buduće ministrice zdravstva?

Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš jutros je u radijskoj emisiji "U mreži Prvog" kazala kako je Irena Hrstić, s kojom je surađivala, "vrlo fokusirana, organizirana i visoko funkcionalna osoba", a predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić da je u ovom trenutku najbitnije da se radi na povratku povjerenja građana u zdravstveni sustav.

Bubaš je istaknula kako buduća ministrica ima razumijevanja, ali i znanja za upravljanje sustavom.

Bubaš: Čovjek se na nju može osloniti

- Dobar je suradnik, ne samo nama kolegama, bila je dobar suradnik i bivšem ministru. To sam sigurna jer sam shvatila kroz njezin rad do sada da se na nju može čovjek osloniti, poručila je Bubaš.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić kazao je kako je u ovom trenutku najbitnije da se radi na povratku povjerenja građana u zdravstveni sustav.

Luetić: Svi moramo konstruktivno raditi i pomoći novoj ministrici

- Afera je bacila sjenu na cijeli zdravstveni sustav. Svi zajedno moramo vratiti povjerenje jer cijelo ovo vrijeme 70.000 zdravstvenih i nezdravstvenih radnika radi predano i odgovorno u zdravstvenom sustavu, istaknuo je.

Rekao je kako Hrstić zna kao odličnu stručnjakinju, odgovornu ravnateljicu i nada se da će joj ministarski mandat biti uspješan.

- Svi moramo konstruktivno raditi i pomoći novoj ministrici, poručio je.

- Važno je ono što će ona reći kao prioritete i važno je kakav tim će okupiti oko sebe. Sama ne može ništa, ali ako bude to kvalitetan operativan tim, može se unaprijediti naše zdravstvo, ističe.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković naglasio je kako doktoricu Hrstić poznaje "relativno dugo i dobro".

Jurković: Ona je sjajan izbor u ovom izazovnom trenutku

- Ona je sjajan izbor u ovom izazovnom trenutku i teškom trenutku za hrvatsko zdravstvo. Najvažnije je povjerenje pacijenta, odnosno građana u sustavom, a mislim da je ono ozbiljno ovoga trenutka narušeno. Prvi naš zadatak i prvi zadatak ministrice je da vrati povjerenje građana u sustav, rekao je.

Dodao je kako joj neće biti lako.

- Ona je sjajna osoba, ona je vrhunski stručnjak, mislim da će biti vrlo ugodno iznenađenje u sustavu, ali uistinu je čeka težak posao. Kroz ovu situaciju su se iskristalizirala tri bitna pitanja. Pod broj jedan, javno-privatno. Mi u sustavu moramo definirati što je javno, što je privatno i kakav je njihov odnos. Tu je javno-privatni rad liječnika kojeg moramo puno bolje definirati. Tu su ugovori s privatnim poliklinikama, i tu su javne nabave, kazao je Jurković.

- Imate cijelu piramidu ljudi koja je uključena u sustav nabavke neke opreme. I ono što je meni u tom sustavu potpuno nejasno i nelogično, da vama aparat može kroz taj sustav koštati tri ili četiri puta više. I to nitko ne primijeti, kazao je Jurković.

Ako govorimo o javnom i privatnom radu liječnika, kazao je kako se ne može dogoditi da netko sam sebi daje dopisnice za rad i da je sve po zakonu. 

Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić Zanetti istaknula je kako već imaju pozitivna iskustva u suradnji s budućom ministricom.

Karačić Zanetti: Odmah se treba uhvatiti u koštac s problemom lista čekanja

- Često je zajedno s nama radila programe za sigurnost i prava pacijenata. Zaista se vidjelo da ona itekako vodi računa o pacijentima. I naravno da su onda velika. Ovo je izazov koji sigurno neće biti lak za nju s obzirom na veliki pritisak koji ima sa svih strana u zdravstvenom sustavu, a znamo da je on danas na najslabijim nogama i jedva da se drži, tako da će imati puno stvari za raditi i neće joj biti lako. Međutim, sigurna sam da će naći način kako da riješi probleme koje muče pacijente, a i zdravstvene djelatnike, kazala je Karačić Zanetti.

Dodala je kako i jedni i drugi čine zdravstveni sustav, zajedno s pružateljima zdravstvene zaštite, a do sada nije bilo spoja koji bi ujedinio sve.

- Ja se nadam da će ona biti ta koja će uspjeti naći zajedničko rješenje za sve, poručila je.

Što se tiče prvih poteza, kaže kako bi se odmah trebala uhvatiti u koštac s problemom lista čekanja, odnosno s dostupnosti zdravstvene zaštite.

Liste čekanja - gorući problem zdravstvenog sustava

Bubaš je rekla kako je za vrijeme posljednjih nekoliko mjeseci dok je državna tajnica Hrstić, buduća ministrica, bila u ministarstvu, prosječan broj dana se smanjio u listama čekanja.

- Nama je prosječan broj dana čekanja pokazatelj koji pratimo da bismo mogli znati radimo li dobro ili ne. Naravno da će za neke pretrage taj prosjek značiti veći broj dana čekanja. Međutim, postoje neke pretrage koje nisu toliko hitne. Važno je da svaki čovjek dobije u pravom trenutku ono što mu treba i da su svi žurni postupci i hitni pacijenti zbrinuti na vrijeme, rekla je Bubaš.

- Iz tog razloga čovjek može i sam utjecati na liste čekanja. Može poželjeti doći kod točno određenog doktora, a to znači da ta pretraga ili postupak nije hitan, ako čovjek može birati. I da, ako nije već hitan, onda može biti i na listi čekanja i više od 130 dana, istaknula je.

- To su sve kompleksni poslovni procesi koje sam ja sada, zato da bi građanima približila kompleksni proces, vrlo jednostavno prikazala, kazala je Bubaš.

Luetić je kazao kako se "upravljanje listama čekanja ne može gledati izdvojeno u odnosu na ostale segmente zdravstvenog sustava".

- Ako imamo snažnu primarnu zdravstvenu zaštitu, onda imamo obiteljske liječnike koji neće biti u potrebi slati puno pacijenata u bolnice na nekakve dodatne preglede ili pretrage. Ali ako imamo primarnu zdravstvenu zaštitu koja je devastirana kadrovski, gdje se izmjenjuju mladi kolege praktički iz mjeseca u mjesec, onda vi nemate kontinuitet skrbi, nemate onog "gatekeepera" da rješava 80% kazuistike, odnosno potreba građana na svojoj razini, pojašnjava.

- Funkcionalno spajanje bolnica, vremensko-kadrovski normativi, sve su to segmenti koji utječu na upravljanje listama čekanja i njih se ne može riješiti čarobnim štapićem preko noći tko god bio ministar, rekao je Luetić.

Kako uskladiti rad liječnika u privatnoj klinici i u javnom zdravstvu?

- Najprije trebamo reći o kojim se brojevima radi. Prema nekim podacima oko 20% liječnika radi u dvojnoj praksi. To je znači javno i privatno. Dvojna praksa je potpuno uobičajena u svijetu, u Europskoj uniji, to je normalno rješenje koje postoji svugdje, pa tako i u Hrvatskoj. Ono što je bitno je da se spriječe i sankcioniraju eventualne zloporabe takve dvojne prakse. , Nije ništa protuzakonito da liječnik obavi svoj posao u javnom sustavu, a onda u slobodno vrijeme odradi još jedan segment u privatnom, ističe Luetić.

Dodaje kako "na taj način liječnike zadržavamo u Hrvatskoj jer će oni dodatnom zaradom imati veća primanja i ostati u Hrvatskoj, neće odlaziti u druge zemlje".

- No, svaku eventualnu zloporabu gdje dolazi do preusmjeravanja pacijenata iz javnog u privatno treba prijaviti i sankcionirati, naglasio je.

Jurković kaže kako je to jedno od ključnih pitanja.

- Zakonska regulativa nije dostatna i pokazalo se da nije dobra. Moramo je mijenjati. S druge strane, apsolutno se slažem da je to praksa gotovo svugdje u Europi. Ne može se i ne treba se zabraniti privatni rad liječnika, ali se on mora regulirati, istaknuo je.

- Što bih ja napravio? Prije svega bih promijenio zakon da liječnici mogu raditi privatno poslije radnog vremena u svojim zdravstvenim ustanovama. No, tamo gdje postoje lista čekanja, liječnici ne bi trebali dobiti u toj djelatnosti dopusnicu da rade privatno u privatnoj poliklinici, međutim, mogli bi raditi dodatno u svojim zdravstvenim ustanovama i tako smanjivati liste čekanja. Tamo gdje ne postoje liste čekanja, ne bi trebalo postaviti nikakve ograničenja. Znači, nema nikakvog problema da radiš javno i privatno ako nemaš listu čekanja i na svome odjelu radiš svoj posao korektno, naveo je Jurković.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: