07:29 / 23.10.2020.

Autor: D.M./HRT

U mreži Prvog: Govor mržnje i radikalizacija

-

-

Foto: - / -

Gosti emisije bili su ministrica Nina Obuljen Koržinek, predsjednica Odbora za informiranje Natalija Martinčević i Ivan Račan iz SDP-a.
O odgovornosti politike za širenje govora mržnje i netolerancije u javnom prostoru i zakonskim izmjenama koje bi trebale popraviti situaciju u emisiji "U mreži Prvog", govore ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednica saborskoga Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Natalija Martinčević i član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan. 

➡️ Premijer Plenković o aktualnoj situaciji u zemlji
➡️ Milanović u novom statusu napao Obuljen Koržinek 
➡️ Milanović: Plenković se ponaša kao herojski zec
➡️ Plenković o Milanoviću: Kao da se piroman nastoji prerušiti u vatrogasca

Na početku emisije Natalija Martinčević izvijestila je kako je sjednica saborskog Odbora za medije na temu govora mržnje na internetu odgođena jer je nekoliko članova odbora u samoizolaciji i nije moguće osigurati kvorum. Naglasila je kako zabrinjava da neki političari relativiziraju zločin na Markovu trgu. Takvi stavovi samo potenciraju širenje mržnje na društvenim mrežama. Za reguliranje takvog ponašanja, kazala je, "iznimno je važan Zakon o elektroničkim medijima, koji bi trebao uspostaviti ozbiljnu odgovornost urednika". Pozvala se na praksu drugih EU država i odluku Suda EU-a za ljudska prava koji poziva na sankcioniranje širenja mržnje na društvenim mrežama. Smatra dobrom i inicijativu za osnivanje Vijeća za medije.



- Nikad neće samo kažnjavanje riješiti problem. U temelju problema je obrazovanje, ali i medijska pismenost kao vještina koja je neophodna, naročito za mlade ljude. Dijeljenje neprimjerenih sadržaja nije bezazleno. To treba početi već na razini škole, kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek. Napomenula je kako su elektronički mediji samo dio mreže koju treba regulirati. Zakon je pripremljen još u ožujku, ali je rasprava odgođena radi pandemije. 

- Urednici moraju snositi odgovornost za objave u medijima koji koriste neprimjerene izjave kako bi ih monetizirali, poručila je. Društvene mreže su druga priča, postoje 'pravila ponašanja' koja su usvojile velike platforme između sebe. Kroz oblik samoregulacije - uklanjaju se rasistički sadržaji, lažni profili i lažne vijesti, dodala je. Međutim, to nije dovoljno. Smatra kako u prvom redu treba educirati i pozivati građane da se suzdrže od neprimjerenih komentara. Kazne su, smatra - zadnja mjera. 

Ne radi se o ugrožavanju slobode medija

- Zakon točno govori u kojim se trenucima pokreću postupci. Ako nekome prijetite i pozivate, primjerice, na prijetnju na Markovu trgu, jasno je da trebate biti privedeni. Pitanje uredničke odgovornosti je pitanje 'Možete li vi zatvarati oči kao urednici?' Sadržaj koji objavljujete u svojem mediju je dio poslovne politike i morate garantirati čitateljima da je u cijelosti u skladu s principima koje Zakon o elektroničkim medijima propisuje, kazala je.

Strančarenje i 'partizan politics'

- U Hrvatskoj je dominantna politička dihotomija u kojoj prečesto imamo situacije gdje opozicija poziciji govori jedno, a kad dođe na vlast, govori suprotno. To pridonosi radikalizaciji i nezadovoljstvu. Kad opozicija podržava ilegalne prosvjede, a kad dođe na vlast donese zakone protiv toga - to radi veliku štetu Hrvatskoj. Takvo oportuno ponašanje, na engleskom se zove 'partizan politicks', a kod nas 'strančarenje', kazao je Ivan Račan. Smatra da je do ove situacije došlo nakon dugogodišnjeg ignoriranja.

- Protiv govora mržnje najučinkovitiji borac je obrazovanje, poboljšanje gospodarstva i vraćanje povjerenja u pravosudni sustav, smatra Račan. A važan je i kontinuitet vlasti. Vlast i opozicija se mogu dogovoriti oko nekoliko ključnih pitanja i da se ti smjerovi ne mijenjanju kako se mijenja vlast, naglasio je.

Podsjetimo, nakon jučerašnje Vladine sjednice posvećene problemima radikalizacije u društvu, o tom bi se problemu trebalo raspravljati i na za danas najavljenoj sjednici Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija. Vlada je, naime, jučer donijela zaključak o sprječavanju radikalizacije u društvu. Mjere treba predložiti Koordinacija za domovinsku sigurnost, a tek nakon toga, ističe premijer Andrej Plenković, u obzir dolazi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!