05:06 / 31.12.2020.

Autor: U mreži Prvog/Hrvatski radio/T.D./HRT

U mreži Prvog: Kako će se iskoristiti sredstva za obnovu potresom pogođenih područja?

-

-

Foto: - / -

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, dekan građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić i župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska, gostovali su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog i govorili o situaciji u Banovini i kako će se iskoristiti 120 milijuna kuna za obnovu.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, dekan građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić i župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska, gostovali su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog i govorili o situaciji u Banovini i kako će se iskoristiti 120 milijuna kuna za obnovu.



Ivo Žinić je rekao da je u Sisačko-moslavačkoj županiji bilo cijele noći podrhtavanja tla kao i prethodne noći.

- Na sreću, nisu bili potresi kao onaj prvi, ali uvijek to uznemiri stanovnike. Noć je bila mirnija nego prethodne dvije noći. Stanje se malo stabiliziralo i većina ljudi je smještena na toplom. Još uvijek, nažalost, imamo onih koji su pored svojih kuća koji se smrzavaju. Radosna vijest je da danas dolazi prvih 85 kontejnera, nešto je i noćas došlo. Vjerujem da će sljedeću noć biti svi na toplom, rekao je.

- To su kontejneri koji imaju kuhinje, dnevne boravke i sobe. Dobar prostor koji se može grijati. Vjerujem da će stanovnicima Banovine i okolice biti od koristi, dodao je.

Žinić je istaknuo kako prema procjenama, ima oko 200 obitelji koje se ne mogu smjestiti, koje se ne mogu vratiti u svoje kuće.

- Oko tisuću kuća je lakše oštećeno koje bi se u nekom kraćem roku mogle sanirati, dodao je.

Procjena štete

Stjepan Lakušić je rekao kako se cijelu noć pripremao sustav za procjenu štete za kretanje na pregled građevina.

- Postupak kreće od danas ujutro. Za razliku od Zagreba, puno više parametara se upisuje u sustav kako bi se mogla napraviti kvalitetnija priprema za izradu troškova koja će biti potrebna za Fon solidarnosti EU-a. Radi se o drugačijoj gradnji, kuće su jače stradale i jači je bio potres pa je potrebnija i cjelovitija priprema za analizu zbog daljnjih troškova, rekao je.

Lakušić je istaknuo kako je bitno da je sustav moderniziran kako bi svaka kuća dobila svoju adresu gdje se inženjeri priključe, imaju informaciju, nema duplanja da na isti objekt ne dođe više timova.

- Jedni timovi u jednom danu mogu pregledati 15-20 objekata, to znamo još od slučaja sa Zagrebom. S obzirom na aktivnosti, to će biti mjesec dana inženjera koji će volonterskim radom pomoći građanima. Imat će bitne informacije kako su zgrade stradale, što treba činiti s njima, vidljivo je da će ovdje biti puno više uklanjanja građevina nego što je to bilo u Zagrebu. Danas izlazi na teren 80-100 statičara u tom djelu. Ljudi se prijavljuiju. Treba pohvaliti kolege koje su već došle iz Splita, Rijeke i Osijeka, rekao je.

Ivo Žinić je istaknuo kako ljudi trebaju prijaviti štetu kako bi im došli statičari.

- Nakon prvog potresa stvorili smo aplikaciju na web stranici Sisačko-moslavačke županije gdje su građani prijavljivali. Upravo toga dana kada je bio ovaj katastrofalni potres bilo je prijavljeno 575 oštećenih objekata. Pozivam stanovnike da se prijave na aplikaciju jer je to dodatan podatak koji će pomoći građevinarima i statičarima da nekoga ne zaboravimo, rekao je Žinić. 

Lakušić se nadovezao kao je u sustavu prijavljeno 3 i pol tisuće oštećenih objekata.

- Jedno su aplikacije i prijavljivanje štete putem web platforme, ali pitanje je koliko se ljudi uopće mogu priključiti. Telefonski dio je jako bitan u tome da prijave svoju nekretninu, dodao je.

Proračunske stavke za obnovu

Darko Horvat
je rekao kako će ministarstvo nakon svih prikupljenih šteta ne samo ne samo u Sisačko-moslavačkoj već i u Zagrebačkoj županiji, Karlovačkoj i na području Grada Zagreba krenuti novu aplikaciju prema Fondu solidarnosti EU-a.

- Komunikacija prema Bruxellesu je intenzivna. Siguran sam da će pomoć biti odobrena no moramo biti puno brži nego što je to bilo kod prve aplikacije. Imamo određenih iskustava i špranca je gotova. Treba samo evidentirati svu štetu koju ćemo moći putem aplikacije kasnije dobiti određena sredstva temeljem koje će se ući u organiziranu obnovu, rekao je.  

Horvat je istaknuo kako će se veliki dio objekata morat ukloniti, a to znači drugačiji konceptualni pristup obnovi.

- 120 milijuna kuna za početak. Već smo 28.12. imali pripremljenu odluku iznosa 20 milijuna, međutim, kad smo vidjeli razmjere šteta koja se dogodila, nije imalo smisla s 20 milijuna kuna ići s prvom odlukom. Ta odluka nije niti donesena. 100 milijuna kuna bit će za Sisačko-moslavačku županiju. Tijekom dana ću ns županom Žinićem i Zdravkom Marićem probati definirati koji su to ključni prioriteti na kojih se ovih 100 milijuna kuna može utrošiti. Neće tu biti nikakvih kompliciranih zahtjeva, rekao je.

Već 29.12. sam pozvao i privatnu građevinsku operativu i zahvaljujem im se jer su se odazvali i pomažu u raščišćavanju Gline i Petrinje, Siska i okolnih područja.

Četiri kategorije za obnovu

Ivo Žinić je rekao kako za njega postoje četiri kategorije kako bi se potrošio novac za obnovu. - Na sanaciju obiteljskih kuća i stanova, sanaciju infrastrukture. Ovog trena u Glini i Petrinji nemamo vode. Treba osigurati smještaj za dio ljudi te stavljanje u funkciju javnih objekata. Ovog trena ni jedna gradska uprava ni Petrinje ni Gline, Siska nema gdje funkcionirati. Potrebno je osposobiti javne objekte, škole, domove zdravlja, bolnice, puno je tu zahtjeva. Osim Petrinje, Siska i Gline tu su još oštećene i općine koje nisu spomenute, kao što je Lekenik koji ima velikih šteta na obiteljskim kućama, Donji Kukuruzari, Majur. Hrvatska Kostajnica, Dvor, Sunja. Tamo će trebati sudjelovati s manjim sredstvima, rekao je Žinić.     

Žinić je dodao kako će vjerojatno danas donijeti odluku da se dio sredstava prebaci na gradove Petrinju, Glinu i Sisak. 

Ikić Baniček: Sustav je prespor i voljela bih da se ovo tretira kao izvanredna situacija

Kristina Ikić Baniček je istaknula kako se u Sisku ne može dugo čekati s obnovom.

- Vani je hladno, ljudi imaju šuplje krovove, neki su i bez krovova.Trebamo se puno bolje koordinirati, češće čuti i vidjeti. Do sada toga uopće nije bilo. Nalazili smo se kako smo mogli i znali i nabavljali stvari, mehanizaciju, ljude i pomoć, na osnovi osobnih poznanstava. Sreća u nesreći je da je grad Sisak imao iskustava s poplavama pa smo uspostavili neke kontakte i imamo iskustva. Bez toga, teško da bi prvi humanitarni udar izdržali, rekla je.

Ikić Baniček je istaknula kako se ne može procijeniti koliko kuća je za obnovu, a koliko će se rušiti u Sisku jer je država uspostavila sustav gdje se moram čekati centralizirani stožer koji šalje statičare na lokacije oštećene kuće.

- Nakon toga idu dimnjačari, pa građevinari. Ovo je izvanredna situacija, vidimo dobru namjeru i za centralizacije cijele priče, sustav je prespor i voljela bih da se ovo tretira kao izvanredna situacija i da se brže donose odluke, rekla je.

Stjepan Lakušić je rekao kako za obnovu vrijeme predstavlja problem.

- Hladnije vrijeme bi trebalo iskoristiti za projektiranje i pripremu. Stvorio se odličan preduvjet, imamo zakonski okvir, sve je posloženo. Imao smjernice vezano za razine obnove. Imamo definirane programe mjera, definirane projektne dokumentacije što sve može ubrzati. Moramo ubuduće promišljati u ovom sektoru građevinarstva u vidu potresnog osiguranja građevine i to mora biti interes države i Vlade, rekao je.   

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!