07:34 / 23.09.2021.

Autor: U mreži prvog/Hrvatski radio/M.Š./HRT

Psihologinja o porastu nasilja: Upozoravali smo - brojevi će se vidjeti tek kada završi lockdown

Nasilje nad ženama - ilustracija

Nasilje nad ženama - ilustracija

Foto: Somkid Thongdee / Shutterstock

- Bitna je kontinuirana edukacija te napraviti brojne napore kako bi se postupci u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama skratili. Ipak, najvažnije je da se nasilje pravovremeno prijavi te da u toj situaciji djeca budu zaštićena od strane nadležnih institucija, rečeno je, među ostalim, u emisiji "U mreži prvog" u kojoj je tema bilo povećanje nasilja u obitelji. 

U prošloj pandemijskoj godini zabilježeno je golemo povećanje broja kaznenih djela nasilja u obitelji od čak 40 posto. Jesu li u tim izvanrednim društvenim okolnostima dodatno došle do izražaja manjkavosti sustava borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji, što se treba i što se može hitno mijenjati?

- Mi smo o porastu govorili i prije godinu dana. To su pokazali podaci prigodnog istraživanja koje smo napravili. Porast je u intenzitetu i učestalosti te smo upozoravali da će se brojke tek vidjeti, da će se vidjeti kada završi lockdown. Oni koji su bili unutar pakla obiteljskog nasilja, to se samo intenzivirali i pogoršalo, ističe psihologinja iz Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija.

Dodaje da je gonjenje nasilja kao prekršajnih djela, to je zapravo "samo sam te malo lupio po prstima", a onda to dovodi da se nasilje nad ženama još više povećava, dodaje Korajlija.

- Tjelesni napadi koji su se smatrali lakšima, sada idu u domenu kaznenih djela, MUP je dao preporuke službenicima da u svojem postupanju određena djela karakteriziraju u težoj sferi. Definitivno kazneni postupak je oblik težeg postupka, ima duži tijek od prekršajnog, ističe odvjetnica Una Zečević Šeparović.

"Neadekvatne kazne za teža kaznena djela"

Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Barilić ističe da ako se želi poboljšati sustav da se treba raditi integrirano.

- Izmjene zakona su u redu, ali treba ići na usavršavanje stručnjaka i osvještavanja društva o nasilju i posljedicama nasilja. Ono je potrebno prijavljivati pravovremeno, ističe.

Ipak, puno se određuju novčane ili uvjetne kazne, ističe odvjetnica Zečević Šeparović.

- Kampanje ipak približavaju što žrtve doživljavaju, što djeca gledaju i kakve posljedice to na njih ostavlja. Mislim da se kazne koje se izriču da su sve primjerenije. No, izriču se neadekvatne kazne za teža kaznena djela.

"U mreži prvog" o nasilju nad ženama

"U mreži prvog" o nasilju nad ženama

Foto: HTV / HRT

Žene prijavljuju tek kada dođu u sklonište

Ključan je onaj kontinuirane edukacije, istina jest da teži postupci traju dulje, a bitno je da se tijekom postupka kvalitetno radi sa žrtvama, ističe Barilić, dodajući da je edukacija također jedan od ključeva u borbi protiv nasilja nad ženama. 

- Mi znamo da jako puno žena ili ne prijavljuje nasilje ili ga prijavljuje tek jako kasno kada se puno stvari dogodilo. Žene koje dođu u sklonište, tek tamo prijavljuju nasilje, ističe psihologinja Lauri Korajlija. 

Postavlja se i pitanje granice između nasilja i konflikta. 

- U situaciji kada korisnik dođe i prijavi nasilje, stručnjaci su dužni to prijaviti. Što se tiče sustava socijalne skrbi mi ne procjenjujemo već prijavljujemo drugim institucijama, ističe Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Marija Barilić

Marija Barilić

Foto: HTV / HRT

Vezano uz nasilje u obiteljima, važan je interes djeteta.

- Stručni tim u centru dužan je provjeriti više činjenica i izraditi procjenu rizika za dijete. Dužan je zatražiti podatke iz vrtića ili škole, ako to pohađa, ako je dijete išlo na neki tretman, dužan je zatražiti podatke od liječnika, a onda možemo i zatražiti provođenje upravnog nadzora u centrima za socijalnu skrb ako sumnjamo da se nešto ne radi kako treba, dodaje Barilić. 

Potrebno educirati stručnjake

U svakoj struci postoje ljudi koji rade bolje ili lošije, niti ova struka nije izuzeta od toga, ističe Anita Lauri Korajlija, komentirajući postoji li i problem pitanja nestručnosti.

- Ne možemo svi pratiti sve što je novo, idemo na edukacije s dobrim vjerovanjem da je to ispravno. Htjela bih apelirati na sve stručnjake da se svi stavimo u poziciju onoga što smo naučili na fakultetu, tamo se sigurno učilo kritički propitkivati, psihologinja Anita Lauri Korajlija.

Anita Lauri Korajlija

Anita Lauri Korajlija

Foto: HTV / HRT

Ipak dodaje da ljudi iz sustava ne sudjeluju dovoljno u edukacijama. 

Dok ne vidimo dovoljne promjene u društvu, promjene u statistikama, potrebno je ljude još više educirati, ističe Lauri Korajlija dodajući da je važno educirati o tome što žene žrtve nasilja prolaze, da se stručnjaci nauče staviti u cipele žrtve te da tako postupaju.

- Zalagat ćemo se za to da se čuju žrtve i njihov glas, da nadležne institucije rade pozitivne promjene kako bi postali društvo koje ima nultu toleranciju na nasilje. Treba osigurati izlazak iz nasilja brzo i efikasno, dodaje odvjetnica Zečević Šeparović. 

Postoji i besplatna telefonska linija za pomoć žrtvama nasilja, a koja je u funkciji od studenog prošle godine i radi 24 sata dnevno. Radi se o broju 116006. 

- Udruga za podršku žrtvama i svjedocima ima uvid u pogledu poziva. Oni kroz te telefonske pozive pomažu žrtvama, savjetuju i upućuju kome se obratiti, zaključuje Marija Barilić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!