07:47 / 26.02.2021.

Autor: U mreži prvog/HR/HRT

"U mreži Prvog" o "Tri majmuna", Imotskom i Vrhovnom sudu

Ima li govora mržnje u Hrvatskoj

Ima li govora mržnje u Hrvatskoj

Foto: U mreži Prvog / HRT

Je li slučaj ''Tri majmuna'' dobio nastavak u Imotskom? Zašto nema suglasja što je diskriminacija i govor mržnje, a što legitimna kritika? Kada će biti izabran novi predsjednik Vrhovnog suda? - neke su od tema emisije "U mreži prvog". U emisiji "U mreži prvog" gostovali su kandidat HDZ-a za zagrebačkog gradonačelnika Davor Filipović, Arsen Bauk iz SDP-a, Sandra Benčić iz Možemo te Igor Peternel iz Domovinskog pokreta.


Na pitanje Je li slučaj „Tri majmuna“ dobio nastavak u Imotskom gdje su zabranili ulazak u kafić Arsenu Bauku i Nenadu Staziću, Bauk je odgovorio kako vlasnik kafića ima legitimno pravo na kritiku oporbe ili vladajućih, ali kako bi trebao riječ zabranjen ulaz zamijeniti s nisu dobro došli.


- Smatram da se sve ovo dogodilo zbog mog istupa glede karnevala u Imotskom gdje se spaljuju lutke istospolnog para s djetetom, rekao je Bauk.

Naglasio je kako očekuje glede ovog incidenta obranu premijera Plenkovića te je rekao kako se izuzetno raduje zato što je HDZ već krenuo u tom smjeru.

- Prva reakcija HDZ-a bila je korektna, istaknuo je.

Davor Filipović rekao je kako je na slučaj u Imotskom HDZ i premijer Andrej Plenković promptno su reagirali i osudili neprimjereni ispad.

- Premijer je reagirao kako bi pokazao na neprimjereno ponašanje u našem društvu. Svjedoci smo terorističkog čina usmjerenog prema Vladi, koji su neki pokušali relativizirati. Također, u Rijeci došlo je do slanja diskriminatorne poruke prema članovima i simpatizerima HDZ-a. No kada se prešućuje jedna diskriminacija, to dovodi do isključivosti koja se na žalost, jučer dogodila u Imotskom, rekao je i dodao kako sa svi moramo boriti protiv ovakvih stvari.

Sandra Benčić je naglasila kako tema kritike vlasti ne može u ovom trenutku biti predmet prioriteta medija i politike već 10 dana u situaciji kada je ogroman broj ljudi ostao bez posla i žive na rubu egzistencije.

- Ako stvarno želimo govoriti o diskriminaciji i govoru mržnje, idemo govoriti o slučajevima koje je HDZ prešućivao, rekla je.


Kada govorimo o zaštiti, trebamo govoriti o zaštiti ranjivih skupina i malih ljudi, a ne o zaštiti vladajućih struktura, naglasio je Igor Peternel.

Filipović mu je replicirao i rekao kako je promašio teze, zato što on kao bivši član HHO-a bi se trebao boriti za zaštitu svih.

Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda Benčić je rekla kako se može očekivati i određena kriza vlasti s obzirom na to da je pravosudna vlast jedna od tri grane vlasti u Hrvatskoj.

- Ustav daje ovlast predsjedniku Republike da predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, te o tome tada odlučuje Sabor. Kada je zakonodavac 2018. godine u Zakonu o sudovima propisivao dodatnu proceduru kandidature, da postoji javni natječaj koji raspisuje Državno sudbeno vijeće i na koji se mogu javiti svi koji zadovoljavaju uvjete, što je dobro, zakonodavac je tada izostavio da predsjednik Republike može predložiti samo nekog tko se javio na natječaj, govori Benčić.

Kako kaže, drugi dio priče je pitanje političke kulture te ako gradimo neke institucije, a to je otvaranje natječaja svim potencijalnim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, onda sve 3 krovne institucije u zemlji poštuju tu proceduru jer je ona korak naprijed od one procedure u kojoj politička većina bira predsjednika Vrhovnog suda.

- Ono što izmiče iz fokusa je to da se na natječaj za predsjednika Vrhovnog suda javilo samo troje kandidata i to je ono što je poražavajuće, naglašava Benčić.

Bauk govori kako da bi se izglasao predsjednik Vrhovnog suda, za njega treba glasati parlamentarna većina, a da bi oni glasali predsjednik Republike se treba dogovoriti s predstavnicima parlamentarne većine. Predsjednik republike da bi zadržao svoju političku vjerodostojnost treba se dogovoriti sa strankama koje su ga podržale na izborima.

- Nemoguće je da bi predsjednik predložio za predsjednika Vrhovnog suda nekog za kog glasa HDZ, a mi smo protiv. Da bi se izabrao kandidat s dvije trećine glasova potrebni su dogovori u širokom krugu političkih čimbenika i to će biti ime koje će biti objavljeno, naglasio je i dodao kako je važno izabrati kvalitetnog kandidata, a onda je stvar političke volje da se to riješi u što kraćem roku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!