08:31 / 27.10.2021.

Autor: HRT

Oreščanin o izmjenama koje se tiču bolovanja: "Sve na leđa poduzetnika"

Četrdesetak stranica prijedloga izmjena Zakona o zdravstvu već je izazvalo brojne reakcije

Četrdesetak stranica prijedloga izmjena Zakona o zdravstvu već je izazvalo brojne reakcije

Foto: U mreži prvog / Hrvatski radio

Četrdesetak stranica prijedloga izmjena Zakona o zdravstvu već je izazvalo brojne reakcije. Kakve izmjene donosi i kakve će biti posljedice govorilo se jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog.  

Mediji najavljuju centralizaciju bolnica, objedinjavanje javne nabave u zdravstvu, ali i prebacivanje troška bolovanja na poslodavce i povećanje participacije osiguranika bez dopunskog osiguranja, čak za 100%, s dvije na četiri tisuće kuna.


Donose li te izmjene doista i reformu zdravstva, što prema sadašnjem prijedlogu mogu očekivati bolnice, a što korisnici zdravstvenih usluga i zašto su poduzetnici tako žestoko reagirali na ideju da troškovi bolovanja prijeđu na njih, teme su o kojima su govorili gosti emisije Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Boris Ujević, dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika i Drażen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika.

- Pokrenuli smo radnu grupu za izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ovo što je izašlo u medije, to je jedan nacrt koji je išao članovima radne grupe. Ona je ta koja će definitivno napraviti jednu verziju koju ćemo dalje prezentirati Vladi i svim ostalim tijelima sukladno proceduri. To je široka radna grupa, u nju su uključeni svi dionici - sindikati, poslodavci i komore u zdravstvu. Govorimo o nekih 50-ak članova radne grupe, od kojih očekujemo daljnje konstruktivne prijedloge,. Kada budemo imali paket, onda ćemo s time izaći u javnost, objasnio je na početku emisije Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, kazavši kako dokument treba još doraditi.

Reakcije na ono što je izašlo u medijima pokazuju da se s velikim nestrpljenjem iščekuje ono što se naziva reformom zdravstva, a prve analize pokazuju, ustvrdila je voditeljica emisije Jasmina Popović, da to da to ustvari i nije reforma, nego pokušaj da se nekako izađe na kraj s gubicima koje donosi zdravstvo, prelijevajući ih negdje drugdje.


- Čekamo reformu kao Godota. Već 20 godina se priča o toj reformi. Sigurno da promjena nekih članaka nije reforma. Ono o čemu se možda najviše priča je centralizacija upravljanja. Sigurno nije problem u centralizaciji upravljanja, problem je u načinu upravljanja. Način upravljanja svim našim bolnicama doveo nas je ovdje gdje smo sada. Situacija nije bajna - istaknuo je Boris Ujević, dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

Centralizacija objedinjavanja upravljanja nije sama po sebi cilj, odgovara Dulibić, nego sredstvo za donošenje daljnjih dokumenata koji će utjecati na kvalitetu zdravstvene zaštite. 

- Nakon ovoga će ići nova mreža javnozdravstvene službe, nova mreža hitne medicine, smatramo da objedinjavanjem možemo postići bolje upravljanje i ljudskim i materijalnim resursima u javnom zdravstvu, rekao je dodavši da se to posebno odnosi na javnu nabavu. 

- Obvezali smo se da preko 85% sveukupne potrošnje u sljedećih par godina ide preko centralne javne nabave, pojasnio je.

Komentirajući prijedlog izmjena zakona, Drażen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika rekao je kako u ovoj državi praktički sve ide preko leđa poduzetnika i zaposlenih u privatnom sektoru.


- Naše zdravstvo je rupa bez dna i tzv. reforma nije reforma nego antireforma. Prijedlog reforme je "hajmo uzeti još više poduzetnicima jer mi nismo u stanju s 28 milijardi kuna, koliko imamo godišnje, napraviti zdravstvo koje funkcionira". Mi sigurno ne možemo biti s tim sretni. Prijedlozi da bi se htjelo maknuti troškove bolovanja i porodiljnog s HZZO-a, "a nekuda bismo ih maknuli", vuče, čak i bezobrazno, prema nama koji sve to plaćamo, oštar je Oreščanin.


Činjenica je, kaže, da zdravstvo ima hrpu problema - od nestručnog upravljanja i velike količine administrativnog osoblja, od problema s nabavom i troškovima, do dugova veledrogerijama - rekao je dodavši kako u Hrvatskoj postoji milijun i 100.000 osiguranika koji nisu kategorizirani ni kao zaposleni ni kao umirovljenici, ni kao članovi obitelji.


- Tko su ti ljudi? Zašto mi plaćamo zdravstveno osiguranje za te ljude? Jesu li oni državljani strane države? Rade li u inozemstvu, kako koriste te usluge? To su sve stvari koje HZZO i zdravstveni sustav trebaju napraviti. A ne dodatno maltretirati poslodavce i troškove koje zaista treba snositi HZZO, i bolovanja i porodiljne, prebacivati na njih. Jer poslodavci jednostavno to neće biti u stanju prihvatiti. Stvorit će se ponovno jedna kategorija ljudi koji neće biti zaposleni i to će u konačnici djelovati jako loše i štetno na cijelo gospodarstvo, poručio je.

Poslušajte cijelu emisiju:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!