09:20 / 20.03.2018.

Autor: B.S.

U mreži Prvog: Zašto mladi odlaze iz Hrvatske

-

-

Foto: - / -

Mladi odlaze zbog obrazovanja, želje za putovanjem i novim iskustvima, zapošljavanja i nezadovoljstva stanjem u državi.
Po mnogima gorući problem naše zemlje je demografska slika i s tim povezano iseljavanje mladih, visokoobrazovanih ljudi, što se već odražava na pojedine lokalne sredine koje ostaju bez radne snage. S tim je posebice suočena Slavonija, ali i Dalmatinska zagora, zbog čega načelnici i gradonačelnici iz toga kraja traže od Vlade formiranje posebnoga savjeta po uzoru na onaj već formiran za Slavoniju, Baranju i Srijem, kako bi se mlade ljude zadržalo na tom području.

Sociologinja Dunja Potočnik upravo je dovršila kvalitativno istraživanje izvršeno na mladima u pet hrvatskih gradova - Čakovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Ti su gradovi ocijenjeni kao reprezentativni za regije u kojima se nalaze. Istraživanje odgovara na pitanje zašto mladi odlaze iz Hrvatske. Za emisiju "U mreži Prvog" Hrvatskoga radija Potočnik je izjavila kako su u sklopu istraživanja mlade pitali niz pitanja, ne samo o tome zašto odlaze, nego jesu li prethodno već otišli, koji su bili razlozi odlaska, kao i oni povratka i ostanka.

"Riječ je o nizu razloga. Kao prvo treba naglasiti tko su zapravo mladi. Ono što mi uzimamo u istraživačkom smislu, to su mladi između 15 i 29 godina, znači oni koji su već završili svoje obvezno obrazovanje, dobro razmislili o svom životu i relativno dobro znaju što i kako žele u budućnosti", pojasnila je Potočnik, dodavši kako mladi prvenstveno žele otići zbog obrazovanja. Jednom kada odu zbog tog razloga, vrlo često i ostaju u inozemstvu. Nakon kratkog povratka u Hrvatsku, odlučuju se ponovno na odlazak.

Drugi razlog je stjecanje novih iskustava što je, kaže Potočnik, potpuno normalno jer mladi žele putovati i danas imaju veće mogućnosti nego ikada prije. Razlozi koje navodi kao one koji najviše zabrinjavaju je, očekivano, zapošljavanje i nezadovoljstvo stanjem u državi - od političke klime, ekonomskih razloga, pa do nekih pojava u društvu poput netrpeljivosti prema određenim skupinama.

Grad koji ima veliki problem s iseljavanjem je Knin. Njegov gradonačelnik Marko Jelić kaže da su od 2011. do 2016. godine otišle 4.403 osobe. To su, kaže Jelić, mahom obrazovani ljudi mlađe dobi koji su sa sobom poveli svoje obitelji. "Ja sam biljni fiziolog pa vam mogu reći, imate onu točku trajnog venuća kada biljki više ne možete dati ništa da biste ju spasili. Čini mi se da smo možda došli do one granice da ćemo možda morati saditi novu biljku. Mi u Kninu raspisujemo natječaje za relativno dobra primanja za naše područje. Kod nas je uvijek bilo da morate raditi u državnoj službi da biste bili sigurni, a u konačnici vam se nitko ne javlja na brojne ponavljane natječaje, što znači da uistinu ljudi nemate", kaže Jelić.

Demograf Dražen Živić smatra da iseljavanje mladog visokoobrazovanog stanovništva i lošu natalitetnu sliku neće stimulirati ni budući demografski, a još manje gospodarski razvoj i formiranje stabilnog društva u svim njegovim aspektima. Ako nastavimo ne primjenjivati cjelovitu strategiju demografske, društvene, gospodarske politike usmjerene prema razvoju i hrvatskim nacionalnim interesima, čeka nas loša demografska perspektiva, upozorava.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!