Ministarstvo znanosti i obrazovanja odabralo je 64 osnovne škole koje će sudjelovati u Eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave. No nisu svi s tim zadovoljni.
"Eksperimentalni program je loše napisan"
Roditelji djece iz Osnovne škole Novi Marof u ovim trenucima započinju prosvjed kako bi njihova škola povukla prijavu iz tog programa.
HTV-ova novinarka
Sara Badžek saznala je što se dogodilo na sastanku roditelja i ravnatelja. Zašto se osjećaju prevarenima?
Nikolina, majka koja je na prosvjedu kazala je kako roditelji smatraju da se njih trebalo pitati za program cjelodnevne nastave. Istaknula je da nitko od roditelja nije potpisao suglasnost za ulazak u Eksperimentalni program cjelodnevne nastave.
- Ravnatelj suglasnost nije tražio, jer je znao da je neće dobiti, poručila je Nikolina.
Dodala je da je Eksperimentalni program loše napisan, te da je nedorečen. Pravobraniteljica je izjavila da se nisu konzultirali nastavnici, a ni roditelji.
- Prvo je trebalo stvoriti uvjete, pa onda ući u taj program , rekla je.
Naglasila je da škola njihove djece nema ni dvoranu. Pozvala je ravnatelja da odustane od tog programa, a ako se to ne dogodi slijede daljnje akcije.
Ravnatelj Bošnjak: Školom upravlja Školski odbor; ravnatelj nema pravo glasa
Evo što je rekao ravnatelj.
- Roditelji su glasali uglavnom neinformirani i njihov glas je bio protiv, mi smo uvažili mišljenje roditelja. Kako znate - školom upravlja Školski odbor, odluku je donio isključivo školski odbor. Ravnatelj nema pravo glasa, poručio je ravnatelj OŠ Novi Marof
Anđelko Bošnjak.
MZO objavio popis odabranih škola
Prema podacima Ministarstva, na javni poziv prijavilo se 68 matičnih osnovnih škola, odnosno zajedno s područnim školama koje neke od njih imaju, ukupno 183. Najviše njih i prijavilo se u Osječko-baranjskoj županiji, no nijedna se nije prijavila iz Istarske županije.
MZO je danas objavio popis odabranih škola prema kojem će najviše škola u eksperimentalnom programu sudjelovati iz Osječko-baranjske županije, njih 13, a slijedi Vukovarsko-srijemska županija sa šest škola.
Po pet škola sudjelovat će iz Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije, po četiri škole iz Karlovačke, Virovitičko-podravske i Varaždinske županije te po tri škole iz Koprivničko-križevačke županije.
Iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske te Bjelovarsko-bilogorske županije sudjelovat će po dvije škole.
Po jedna škola sudjelovat će iz Grada Zagreba, Međimurske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Zadarske, Zagrebačke te Brodsko-posavske županije.
Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa - programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
U programima A1 i A2 sudjelovali bi svi učenici i u školi bi, ovisno o rasporedu, učenici razredne nastave boravili do 14 sati, a učenici predmetne nastave prosječno do 15 sati.
Nakon obavezne nastave za sve učenike slijede aktivnosti izbornih programa za dio učenika.
Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvode se i novi.
Tako se kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uvodi predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobit će predmet Praktične vještine.
Od prvog do osmog razreda kao obavezan uvodi se predmet Informacijske i digitalne kompetencije.
Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvaja se na dva predmeta - Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.
Svi zaposlenici eksperimentalnih škola dobit će mjesečno uvećanje osnovne plaće od 5 posto.
Razrednici će dobiti i dodatak u iznosu od 5 posto, a predviđeni su i dodaci za nastavnike koji sudjeluju u programima A2 i B1.
Ukupan maksimalni iznos dodataka na osnovnu plaću unutar eksperimentalnog programa može iznositi do 25 posto mjesečno.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!