07:45 / 16.11.2018.

Autor: D.M./HRT

U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Vlada je sa sjednice u Sabor uputila konačni prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga - te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Vlada je sa sjednice u Sabor uputila konačni prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga - te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

- Plenković: Globalni kompakt nije problem, Božinović ide u Marakeš

Hrvatska je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti donijela 2010., a nakon ulaska u EU zakon je izmijenjen 2013. Novim se zakonom Hrvatska potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, a u odnosu na prvo saborsko čitanje, sada se unose neke nomotehničke izmjene.

Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.

Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dopuštaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda. Treće je pravilo javnog duga - javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a.

U slučaju da je dug iznad te razine, mora se smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutačne razine i tih 60 posto, objasnio je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade. "Mi posljednje tri godine javni dug smanjujemo za 3 postotna boda godišnje pa kad tu odredbu Pakta o stabilnosti i rastu prevedemo na slučaj Hrvatske, to bi značilo da naš javni dug pada trostruko brže nego što ove odredbe propisuju", ustvrdio je Marić. Novim zakonom nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje, ističe ministar financija, postaje praktički neovisno.

Povjerenstvo se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Predsjednik Povjerenstva ubuduće bi se birao na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.

Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva. Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Neovisnost Povjerenstva još se jača i u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora. Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija RH u odnosu na projekcije Europske komisije, upozori, traži očitovanje ili određena postupanja kako bi se te diskrepancije iznivelirale. 

Prijedlozi energetskih zakona za uštede i liberalizaciju tržišta

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedloge izmjena dvaju energetskih zakona, čiji su ciljevi ušteda električne energije u neposrednoj potrošnji i nastavak liberalizacije tržišta električne energije. Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odrednice Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti kojom se predviđa da svaka država članica, u svrhu postizanja kumulativnog cilja uštede energije u krajnjoj potrošnji, do 31. prosinca 2020. uvede sustav obveze energetske učinkovitosti. Kao alternativu tome članice mogu odlučiti poduzeti alternativne mjere politike za ostvarenje uštede energije među krajnjim kupcima, a mogu i kombinirati sustave obveza s alternativnim mjerama.

Vlada je u drugo saborsko čitanje poslala i prijedlog izmjena zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. "Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određeni udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupne neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije", izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić.

Vlada je u hitnu saborsku proceduru poslala prijedloge zakona kojima bi se od početka 2019. ukinuli Agencija za investicije i konkurentnost i Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, a njihove poslove preuzelo bi Ministarstvo gospodarstva. Također, Vlada je prihvatila prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu prema kojemu bi nadležnost upravljanja poslovima gospodarskog ribolova preuzele županije te kojim će akvakultura biti izdvojena iz ovog i regulirana novim zakonom.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!